NEDOSTAJE 300 PROFESORA

Afera s Musić Milanović razotkrila ogroman problem: Nitko nakon PMF-a ne želi predavati u školi

Početna plaća u IT sektoru je puno veća od početne plaće u školi, tako da je jasno zašto mladi ne nalaze satisfakciju u predavanju

Ilustracija, ulazak u školu, Sanja Musić Milanović

 Boris Kovacev/Cropix/Cropix

Slučaj "petica predsjednikova sina" potaknuo je lavinu rasprava na društvenim mrežama, ali ukazao i na velike probleme hrvatskog obrazovnog sustava, uključujući borbu za ocjene nedopustivim sredstvima. No, mnogi su u svojim objavama kritizirali Klasičnu gimnaziju zbog propusta u organizaciji. Neki su tako propitivali zašto tako poznata škola s dugom tradicijom nije osigurala zamjenu za mladu profesoricu matematike dok je bila na stručnom usavršavanju. Problem je puno dublji: u Hrvatskoj je već godinama kroničan nedostatak kvalificiranih nastavnika matematike, ali i fizike, zbog čega čak ni elitna škola, kao što je Klasična gimnazija u Zagrebu, nije mogla osigurati zamjenu za mladu profesoricu. Primjerice, anketa koju je Hrvatski zavod za zapošljavanje proveo 2019. godine pokazala je da u našoj zemlji nedostaje 241 nastavnik matematike, a 2020. ta se brojka popela na 294.

- Stručne zamjene je jako teško naći, pogotovo kad se traže na kratki rok kao što je bio ovaj. Naš fakultet i naši profesori često dobivaju upite od ravnatelja škola za pronalaženjem zamjena iz matematike i fizike, ali i za stalna radna mjesta. U Hrvatskoj postoji potreba godišnje za pedesetak novih profesora fizike, a na svim sveučilištima u RH godišnje diplomira najviše dvadesetak njih s tendencijom smanjivanja u nadolazećim generacijama. U takvim uvjetima prihvaćaju se samo stalna radna mjesta - rekao nam je prof. Mirko Planinić, dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu.

Novi podaci

O problemu nedostatka kvalificiranih nastavnika matematike prije točno godinu dana raspravljalo se na Saborskom odboru za obrazovanje, znanost i kulturu, ali i na dva nedavna matematička skupa: 7. kongresu matematičara održanom u Splitu u lipnju te 9. kongresu nastavnika matematike koji je ovih dana održan u Zagrebu.

- Nemamo najsvježije podatke, nego baratamo onima iz dokumenta prof. Damira Bakića iznesenih na Saborskom odboru za obrazovanje u srpnju 2021. godine. Prema tom dokumentu, gotovo 15 posto nastave matematike u osnovnim školama nije stručno zastupljeno. Taj je problem najizraženiji u Ličko-senjskoj županiji, no manjak kvalificiranih nastavnika postoji i u Zagrebu. K tome, svaki šesti nastavnik matematike u osnovnoj školi nije kvalificiran, a tu se uračunavaju i oni koji su zaposleni na određeno vrijeme kao zamjene. Procjena je da potrebno oko 200 magistara edukacije matematike kako bi se nastava pokrila na stručan način. No, u gotovo 150 škola u Hrvatskoj učenici nemaju kvalificiranog nastavnika matematike - rekla nam je prof. Vesna Županović s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu te predsjednica Hrvatskog matematičkog društva (HMD).

- Problem nedostatka kvalificiranih matematičara u školama je dugogodišnji. Pokušalo ga se riješiti pravilnikom koji osigurava da osoba s 55 ECTS-a iz matematike dobije licencu, a nakon pripravničkog staža od godinu dana i položenog stručnog ispita može zauvijek ostati u školi. Drugim riječima, ne samo da imamo manjak nastavnika matematike, nego onda i nekvalificirane osobe zauzimaju njihova mjesta - dodala je Vesna Županović.

Naša sugovornica ističe da se nastavnici matematike najčešće žale na svoj materijalni status. Slično ističu i nastavnici fizike. Studije matematike i fizike u našoj zemlji provode četiri sveučilišta: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Splitu i Sveučilište u Zagrebu u različitim studijskim programima. No, sve je manje studenata koji svoju budućnost vide kao nastavnici matematike ili fizike u hrvatskim osnovnim i srednjim školama.

- Interes za nastavničke smjerove matematike i fizike je u slobodnom padu. Početna plaća u IT sektoru je puno veća od početne plaće u školi, tako da je jasno zašto mladi ne nalaze satisfakciju u predavanju težih predmeta kao što su matematika i fizika. Neki minimum standarda mora biti zadovoljen da bi mogli igrati i neki drugi faktori važnu ulogu, kao što su ispunjenost u prenošenju znanja djeci i slično - istakao je dekan Planinić. On, međutim, ne vidi da je problem moguće riješiti preko noći.

Cijenjeno zanimanje

- Najvažnija stvar je učiniti profesorsko zanimanje cijenjenim u društvu. Dodatno treba poticati profesore fizike i matematike i ostalih struka kojih nedostaje. Liječnici su riješili taj problem za manje sredine u koje ljudi ne žele ići raditi tako da su tamo plaće osjetno veće. Samo stipendiranje studenata profesorskih smjerova očito ne donosi rezultate jer nakon završenog faksa treba živjeti s profesorskom plaćom u društvu koje ne cijeni profesore - upozorava Planinić.

- Rješavanje stambenog pitanja za deficitarne struke također djeluje poticajno kod odabira struke. Osim toga, broj profesora raste dok broj djece pada, što pokazuje da unutar samog sustava postoji prostor za optimalno korištenje sredstava namijenjenih obrazovanju djece. Bolja opremljenost škola, mogućnosti dodatnog usavršavanja, nagrade za dobre rezultate itd., sve su to znakovi po kojima bi profesori vidjeli da ih se cijeni - zaključio je Mirko Planinić.

- Iz razgovora s nastavnicima matematike može se zaključiti da je pritisak roditelja na nastavnike da djeci daju bolje ocjene jači u osnovnim nego u srednjim školama u Zagrebu - rekla je Vesna Županović, naglasivši da je na netom završenom kongresu nastavnika matematike bilo 500 sudionika.

- To je prvi kongres nakon četiri godine jer zbog pandemije nismo mogli organizirati skup. Nastavnici su bili zadovoljni jer je unutar kongresa bila organizirana edukacija i za odgajatelje u vrtićima i za učitelje razredne nastave te predmetne nastave u osnovnoj i srednjoj školi - naglasila je Vesna Županović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. srpanj 2022 10:32