U trenutku kad na snagu stupi izmijenjeni Zakon o pružanju usluga u turizmu, mnogi će se u Hrvatskoj veseliti, ali mnogi bi se mogli naći na rubu očaja.
Među ovim prvim, sretnijima, bit će građani koji su tijekom pandemije ostali bez novca za rezervirano, ali nikad održano putovanje, a s druge strane bit će posrnule turističke agencije kojima, uz postojeće dugove, prijeti nova razina financijskih teškoća.
Naime, Ministarstvo turizma tijekom siječnja u javno je savjetovanje uputilo izmjene Zakona o pružanju usluga u turizmu kojima je, među ostalim, ukinula pravilo prema kojemu su agencije putnicima dužne vraćati novac za neodržana putovanja u roku od 14 dana nakon isteka 180 dana od prestanka posebnih okolnosti.
Za razliku od trenutačno važećih uvjeta za povrat novca, kojima je Ministarstvo išlo na ruku agencijama, u trenutku kad na snagu stupi izmijenjeni zakon, agencije će putnicima biti dužne početi vraćati novac u roku najkasnije 14 dana od predaje zahtjeva, a prema procjenama Udruge hrvatskih putničkih agencija, riječ je o visokim iznosima.
Zamjenski datum
Kako je potvrdio predsjednik UHPA-e Tomislav Fain, izračuni pokazuju da se radi o oko 27 milijuna kuna, što je iznos koji će potrošači imati pravo zahtijevati natrag nakon objave zakona u Narodnim novinama, a što bi se trebalo dogoditi sljedećih tjedana. - Ne očekujemo da će baš svi automatski tražiti povrat novca jer još imamo nešto klijenata koji i dalje žele putovati te pristaju tražiti promjenu datuma putovanja, no bit će puno onih koji će htjeti isključivo povrat.
S obzirom na činjenicu da je agencijski sektor jedan od najteže pogođenih, a da još nismo ostvarili pravo na pokrivanje fiksnih troškova, kao i da kasni odluka o nastavku mjera za očuvanje radnih mjesta, mnoge agencije bit će u velikim problemima - upozorio je Fain i dodao kako se metoda kojom je bilo planirano premostiti ovaj problem u praksi pokazala neizvedivom.
Naime, država je osmislila 1,5 milijardi kuna vrijedan program državnih potpora uz pomoć kojeg su ugroženi subjekti u turizmu, pa tako i agencije, trebale pri poslovnim bankama aplicirati za odobrenje kredita, no većina banaka, tvrde u UHPA-e, praktično nema interes subvencionirati takvu vrst poslovnih aktivnosti, čak ni uz pogodnost da im država jamči povrat novca ako agencija ode u stečaj.
- Istina, bilo je nekoliko agencije koje su uspjele osigurati kredite, no većini su vrata zatvorena. Osobno sam bio u tri banke kako bih pokušao dogovoriti kredit za vlastitu agenciju, no ni u jednoj nisu htjeli niti pogledati papire - rekao nam je Fain. Sve to dolazi u situaciji u kojoj većina turističkih agencija praktično nema nikakvih prihoda od studenoga prošle godine, a u UHPA-i procjenjuju da im pad prometa za prvi kvartal 2021. godine iznosi čak 90 posto.
Apel za pomoć
Osim toga, agencijski sektor, usprkos brojnim molbama, nije ostvario pravo na pokrivanje fiksnih troškova od države zbog čega je dio agencija već počeo rasprodavati imovinu kako bi pokrio gubitke, a nakon što su prošlog tjedna Vladi uputili još jedan apel za pomoć, nije bilo nikakve reakcije.
"Dok druge zemlje članice, poput Slovenije, Austrije, Grčke, Italije, Rumunjske, Češke i Bugarske izdvajaju milijunske iznos, naši zahtjevi da se na isti način iz programa pomoći EU osiguraju bespovratna sredstva i za turistički sektor u Hrvatskoj, nažalost, nisu uvaženi", upozorili su iz UHPA-e.
Turistička agencija iz Splita Eklata nije čekala da izmijenjeni zakon stupi na snagu: voditelj poslovanja Jurica Glavina kaže nam da su dio novca, malo po malo, počeli vraćati još prošle godine, a neizvršena školska putovanja pokušali su nadoknaditi na neke druge načine. - Ponudili smo zamjenske programe poput ljetnih kampova za djecu i dio roditelja pristao je na takvu vrstu nadoknade - rekao je Glavina.