Razriješeni predsjedničin savjetnik Mate Radeljić u petak navečer je ustvrdio da je bio pod prijetnjom iz SOA-e, te kako mu je predsjednica rekla da se ne uklapa u njezine planove, jer je smetnja u odnosima s premijerom.
Njegove navode demantirali su iz SOA-e, naglasivši kako "SOA svoje zadaće obavlja u skladu s Ustavom RH, pripadajućim zakonima, kao i godišnjim smjernicama za rad sigurnosno-obavještajnih agencija koje donosi Vijeće za nacionalnu sigurnost". Ured predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović u subotu je u priopćenju najoštrije odbacio tvrdnje da je na bilo koga ikada vršen pritisak da podnese ostavku.
Donosimo kratak pregled slučaja: četiri nesporne činjenice i različita tumačenja
1. Sastanak Mate Radeljića i šefa Kabineta ravnatelja SOA-e u “Torte i to” 5. 12. 2018.
- Radeljić je očito govorio istinu o sastanku s djelatnikom SOA-e. SOA taj sastanak nije demantirala. Samo su naveli da “SOA svoje zadaće obavlja u skladu s Ustavom RH, pripadajućim zakonima, kao i godišnjim smjernicama za rad sigurnosno-obavještajnih agencija koje donosi Vijeće za nacionalnu sigurnost.
2. Ni SOA, ni Ured predsjednice do sada nisu demantirali da je agent SOA-e Radeljiću priopćio da će biti smijenjen
- Sugovornik upućen u rad SOA-e kaže kako nema nezakonitosti u tome da predsjednica od SOA-e zatraži da Radeljiću priopći da će biti smijenjen. Pri tome se poziva na članak 2. Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu koji, među ostalim, kaže da je SOA dužna provoditi poslove na zahtjev korisnika rezultata svog rada, a to je predsjednica.
Većina analitičara, političara i stručnjaka složilo se da je u ovom slučaju došlo do zloupotrebe sustava. Bivši ministar unutarnjih poslova Šime Lučin istaknuo je da, ako je to točno, da se u tom slučaju radi o ozbiljnoj zloupotrebi tajne službe i da je nedopustivo da ravnatelj SOA-e prenosi poruke bilo kojeg dužnosnika.
3. Prijetnja napada autom u slučaju da Radeljić “negativno djeluje nakon što ode iz Ureda”
- Izvori bliski SOA-i navode kako nije bilo riječi o prisiljavanju Radeljića na ostavku jer je predsjednica već donijela odluku o njegovoj smjeni. Kažu da je promašena teza da bi SOA prijetila Radeljiću i da za tim nije bilo potrebe. Naš sugovornik kaže kako Radeljić prijetnje nije prijavio policiji jer ih očito nije doživio, nego ih je naveo u svom priopćenju kako bi izazvao krizu institucija nakon svoje smjene.
Zanimljivo je da i SOA i Ured predsjednice stalno ističu “pritiske na Radeljića oko smjene”. Radeljić pak nije ni tvrdio da su na njega vršeni pritisci da podnese ostavku, nego je kazao da su mu prijetili ukoliko bude “negativno djelovao protiv predsjednice”. Ako je točno ono što kaže Radeljić, onda je riječ o nezakonitosti i zlouporabi SOA-e.
4. Zahtjev predsjednice da SOA-a upozori Radeljića da ne iznosi tajne kojima je imao pristup dok je bio na Pantovčaku
- Upućeni u rad SOA-e, tvrde da takav zahtjev nije nezakonit. Kažu kako je jasna nadležnost SOA-e u protuobavještajnoj zaštiti državnih institucija i sprečavanju odavanja državnih tajni, kao i prevencija svih ugroza nacionalne sigurnosti. Ističu kako ima logike u tome da SOA upozori Radeljića na njegove obaveze nakon odlaska s dužnosti s obzirom na to da je imao pristup državnim tajnama i da je predsjednica poznavajući ga mogla procijeniti da bi, nezadovoljan smjenom, mogao odati podatke koji bi naštetili predsjednici i stabilnosti.
S druge strane, svaki dužnosnik koji odlazi s funkcije zna da je odavanje državnih tajni kazneno djelo. Ako je predsjednica imala potrebu reagirati preko SOA-e i zaplašiti svog bivšeg savjetnika, očito se plaši odavanja informacija koje bi joj mogle narušiti sliku u javnosti i medijima, pogotovo na skorim izborima. To već nije posao sigurnosnih službi koje su se već jednom opekle na slučaju novinarke Helene Puljiz. Iako su ovlasti na koje se u SOA-i pozivaju točne, sporan je način na koji je sve provedeno. A što se tiče Radeljićeva rada zadnjih godina, ako ga smatraju spornim, postavlja se i pitanje što je SOA po tom pitanju radila do sada i zašto ništa nije poduzimala.