Pomorska škola u Splitu i ekološka grupa "Zdravo more" uspjeli su ponovno pridonijeti znanosti i to za nevjerojatnih nula eura! I ovoga puta njihova ideja bila je originalna, pa su učenici ribarsko-nautičkog smjera uz pomoć profesorice Marijane De Marchi konstruirali vlastiti inkubator za lignje.
- U prosincu smo uz obalu na konopima uočili jajne trake, a kroz razgovor s ljudima, pa čak i s dugogodišnjim lignjolovcima, shvatili smo da građani uopće ne znaju da se radi o jajašcima liganja. Svaka jajna traka u sebi sadrži više od 100 jajašaca, a svaki snop desetak traka pa se trganjem ubije više od 1000 jedinki mladih liganja. Kad se izvale, budu veličine oko pet milimetara pa su pogodne kao hrana drugim ribama, a to znači da mali broj njih preživi i bez dodatnog uništavanja. Baš zato smo odlučili upozoriti javnost da trake ne skidaju, ne vade ih iz mora i ne trgaju - govori De Marchi za Slobodnu Dalmaciju.
Lignje se, nažalost, ne mogu uzgajati u komercijalne svrhe, zahtijevaju velike bazene jer su brzi plivači i posebnu vrstu hrane. Učenici Pomorske škole željeli su očuvati jedinke lignje u njihovu prirodnom okruženju. Ženka lignje može položiti i do 6000 jajašaca, ali na jednom snopu ne moraju se nužno nalaziti jajne trake samo jedne lignje pa samim time nije nužno da se sve lignje iz jednog snopa polegnu u isto vrijeme.
- Inkubator je napravljen od ekoloških materijala, doslovce za nula eura jer mi nemamo svoja sredstva, ne možemo napraviti čudo u našoj maloj učionici, ali imali smo želju na neki način pridonijeti znanosti. Koristili smo jednu plastičnu bocu u koju smo stavili jajne trake. Na boci smo probili rupice, a na vrh stavili gazu radi cirkulacije mora. Lignje se izvaljuju, rastu, imamo već neke primjerke od jednog centimetra, a kad projekt završi, sve ćemo ih vratiti u more - objašnjava profesorica De Marchi.
Dio paraličinki liganja proučavali su pod mikroskopom, a kaže da su učenici bili oduševljeni.
- Pod mikroskopom proučavamo anatomiju, razvojni put paraličinki, već kod njih je moguće uočiti crnilo. Promatrali smo čak i otkucaje srca, treperenje lignjina plašta, micanje krakova - kaže.
Neka cijeli ovaj svijet
Trenutno rade i na novom projektu, snimaju kadrove za dokumentarac s kojim će sudjelovati u natječaju koji organizira Srednja.hr, a zadatak je prikazati demokratičnost mladih u društvu. Video će sastaviti i od vlastitih videouradaka koje su snimili na različitim ekološkim akcijama kao što je i akcija "Postani čuvar Jadranskog mora".
- Kroz cijeli video naša učenica, koja ujedno pohađa i Glazbenu školu Josipa Hatzea, pjeva stihove iz poznatog mjuzikla ‘Jalta, Jalta‘. Pokušavamo i emocijama i našim primjerom utjecati na društvo, a posebno na mlade jer upravo na njima svijet ostaje. Koristimo naš glas za očuvanje planeta, prirode, a osobito našeg Jadranskog mora. Pitanje je koliko možemo utjecati na starije, a na mlađe, kako se čini iz dosadašnjeg iskustva, sigurno utječemo - naglašava De Marchi.
Dosad je ekološka grupa "Zdravo more" sudjelovala u velikom broju akcija, a, među ostalim, branili su i boje Republike Hrvatske na natjecanju u Strasbourgu kroz priču o ekologiji. Grupa se sastoji od 30 učenika, a dijeli se na dvije podgrupe. Jednu čine licencirani ronioci, a drugu isključivo učenici ribarsko-nautičkog smjera. Inače, ovaj smjer u Hrvatskoj jedino i postoji u Pomorskoj školi Split, piše Slobodna Dalmacija.
Učenici dronom snimaju podvodni svijet Jadranskog mora pa i te snimke koriste za razne dokumentarce, a jedan od njih je trenutno moguće pogledati u Prirodoslovnom muzeju. Napravili su i interaktivnu kartu s 0,3, pet i deset metara dubine na mikrolokaciji oko ACI marine. Sve ovo rade financirajući se samo kroz donacije i suradnju s partnerima iz ribarske i nautičke branše. Već je njihova prva ekoakcija imala ogroman uspjeh.
- Naš prvi projekt dogodio se prije četiri godine, a njegov cilj bio je da mladi pokažu kako mogu pridonijeti lokalnoj zajednici. Naši učenici odlučili su napraviti akciju za cijelu širu javnost, a ne samo za naše sugrađane. Ljudi su trebali poslati fotografije uklonjenog otpada s plaža ili iz mora, ako je bilo moguće. Trebalo je slikati minimalno deset uklonjenih predmeta, a mi smo im zauzvrat poklanjali narukvice sa srebrenim privjescima nautičkih motiva. Javljali su nam se iz Dalmacije, s otoka, pa čak i iz unutrašnje Hrvatske... Fotografirali su nam predmete koje su uklonili iz rijeka. Ovom akcijom uklonjeno je čak 1000 predmeta iz prirode - kaže profesorica, uz poruku da više cijenite svaku lignju na svom pjatu!
