Bez obzira na odabrani tajming i motive predsjednika Ive Josipovića da iznese prijedloge za olakšanje dužničke krize građana, svi će se složiti da je rasprava na tu temu korisna i dobrodošla. Kada se analiziraju konkretne mjere koje je predložio, čini se da tek manji dio njih može doista pomoći i dati konkretnije rezultate, poput boljeg definiranja uvjeta kad se mogu plijeniti nekretnine i blokirati računi. No, mnoge od predloženih mjera nisu baš dorađene i potpuno jasne , neke se već primjenjuju, poput olakšanja otplate kredita koje nude same banke, neke Vlada već ima u vidu i priprema zakonske izmjene, a za pojedine prijedloge nije sigurno kakav bi doista imale efekt. Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave T-HT-a, rekao je da bi svaku mjeru trebalo analizirati kako bi se vidio njen utjecaj na gospodarstvo i stvaranje radnih mjesta.
Tome bi trebalo dodati i kriterije poput ublažavanja siromaštva građana te bolje uravnoteženosti prava vjerovnika i korisnika kredita.
1. Osobni stečaj u pripremi od 2009.
PRIJEDLOG: Uvođenje instituta osobnog bankrota koji bi omogućio postupnu otplatu dugova, sukladno mogućnostima dužnika.
SADAŠNJE STANJE: Inicijativa za donošenje tog zakona pokrenuta je još 2009., radna skupina sastala se nekoliko puta, ali nije daleko odmakla. Zakon pruža pojedincu mogućnost da upravljanje svojom imovinom prepusti službenim osobama, a proces u pravilu traje od 7 do 8 godina.
2. Vječni oprost duga od 4999 kn
PRIJEDLOG: Donošenje odluke da se neće pokretati ovrhe dok dug ne dostigne 5000 kuna i da tužitelji u tim slučajevima nemaju pravo na trošak.
EFEKTI: Mnogi se građani žale da su im računi blokirani zbog nekoliko stotina kuna, a troškovi nerijetko višestruko premašuju dug. Prijedlog da se odredi granica od 5000 kuna nameće brojna pitanja. Znači li to da netko godinama može biti dužan 4999 kuna i da zato neće snositi nikakve sankcije?
3. Ako ne stan, koje je drugo jamstvo?
PRIJEDLOG: U popis stvari na kojima se ne može provesti ovrha uvrstiti i stan ako je jedini stambeni prostor u vlasništvu, a ne prelazi minimalni standard.
EFEKTI: Izbacivanje ljudi iz prostora u kojem žive uvijek izaziva potresne scene. Međutim, ako se zekonom onemogući deložiranje, oni koji žele dobiti kredit banci bi sigurno morali dati neko drugo uvjerljivo jamstvo da će ga vratiti. Dvojbeno je koliko bi ljudi tada uopće dobilo kredit za stan.
4. Ministar definira kamatu
PRIJEDLOG: HNB treba preuzeti nadzor nad formiranjem kamatne stope i nadzirati opravdanost njene promjene.
SADAŠNJE STANJE: Zakonom o potrošačkom kreditiranju HNB je od banaka već zatražio da transparentnije izvještavaju o načinu formiranja kamatnih stopa. Kako ministar financija nije bio zadovoljan načinom na koji su to banke učinile, odlučio je donijeti pravilnik koji će strože definirati određivanje stopa.
5. Zatezna kamata kažnjava ili potiče?
PRIJEDLOG: Drukčije definirati zateznu kamatu, primjerice da eskontna kamata više ne služi kao referentna, već da se efektivna kamata uveća za 2 posto.
SADAŠNJE STANJE: Ministar financija već je najavio drukčije definiranje zatezne kamatne stope koja iznosi 12 posto, a to uključuje i njeno smanjenje. S obzirom na to da je namjera zatezne kamate kažnjavanje kašnjenja otplate, pitanje je do koje se razine ona može smanjiti da bi ispunila svoju svrhu.
6. Reprogram i moratorij
PRIJEDLOG: HNB treba motivacijskim, a Vlada poreznim mjerama pomoći da banke građanima u teškoćama ponude otpis dijela duga, reprogram i moratorij na otplatu kredita.
SADAŠNJE STANJE: Iako banke u pravilu naplate svaku uslugu, sve mjere dio su njihove poslovne politike, prije svega da bi pomogle same sebi. Podaci govore da je čak 14 posto dužnika promijenilo kreditni odnos s bankom, ali uz plaćanje troškova.
7. Promjena kredita u švicarcima
PRIJEDLOG: Transformiranje kredita u francima u drugi oblik kredita (euro, kunski) bez naknade i uz povoljniji status (manja kamata, dulji rokovi).
EFEKTI: Ako to žele, dužnici u francima odavno mogu taj kredit zamijeniti za drugu valutu, ali su ocijenili da im se to ne isplati. No očekivati da će banke to učiniti bez naknade, uz manju kamatu i dulje rokove, nije realno, a upitno je koliko je pravedno prema onima koji imaju kredit u eurima.
8. Fond nije idealno rješenje
PRIJEDLOG: Bogate tvrtke i građani trebaju osnovati Fond solidarnosti za socijalne projekte i jednokratne pomoći.
EFEKTI: Za problem siromašnih potrebne su obuhvatnije mjere, pojednostavljivanje sustava i pomoć onima kojima doista treba. Fond može samo ublažiti problem.
Šef bankara: Kakva dužnička kriza, 95% ljudi vraća kredit...
Zoran Bohaček,
predsjednik Hrvatske udruge banaka:
- Malo se previše dramatizira, jer mi nemamo dužničku krizu ni dužničko ropstvo. Stambene kredite vraća 95 posto građana. U slučaju Zakona o privatnom stečaju, to nije nešto što će spasiti dužnike. To treba uvesti samo za one koji su stvarno siromašni. Što se tiče definiranja zatezne kamate, ona bi trebala imati kazneni element, dakle primorati ljude da na vrijeme otplaćuju kredite. A kamate treba regulirati po tržišnim principima, da ljudi ne bi išli lihvarima. Na svemu tome se već radi. Prijedlog da se uvede moratorij na otplatu kredita i reprogram uz dulji rok i manju kamatu već odavno postoji. Samo to banke rade individualno i tako će nastaviti. To se radi od slučaja do slučaja, ne može se propisati neki generalni način. Prijedlog mijenjanja valutne klauzule je neprihvatljiv. Zamislite da franak padne na četiri kune. Netko će onda reći da su banke znale da će se to dogoditi i da bi htio kunski kredit prebaciti u švicarce. To su gluposti!
Domagoj Ivan Milošević,
HDZ-ov potpredsjednik Vlade za investicije:
- HDZ pozdravlja svaku inicijativu koja će pridonijeti boljem životu hrvatskih građana i borbi protiv daljnjeg osiromašenja. Ali stvarnih promjena neće biti dok HDZ ponovno ne preuzme odgovornost za Hrvatsku.
Krešimir Sever,
predsjednik Hrvatskog nezavisnog sindikata:
- Dobro je da se predsjednik Hrvatske javio oko toga, ali s druge strane trebao bi uputiti više kritike Vladi. Što se tiče ovih mjera, na Zakonu o osobnom stečaju se radi već dugi niz godina. Ali, taj se zakon tako kilavi, oteže, jer uvijek se javi neki drugi prioritet. Što se tiče mjera upućenim bankama, to je dobro, ali ne vjerujem da će se mnogo toga promjeniti. Banke kukaju da rade. Rade, ali ne dovoljno. Znamo da nisu dobrotvorne ustanove, ali previše gledaju svoje interese. Dakle, ove mjere su dobre, ali bojim se da ne ostane samo na prijedlozima. Sve treba što prije ostvariti.
Hrvoje Stojić,
analitičar Hypo banke:
- To je stvar institucija i načina na koji će one rješavati probleme. Generalno mislim da bi se ljudima trebalo pomoći, ali da se pritom ne smije uništiti stabilnost financijskog sustava.
Ako se uništi stabilnost banaka, kako se dekretom odlučilo u Mađarskoj, onda ćemo završiti kako je završilo u toj zemlji: doći će do opće financijske nestabilnosti. Mislim da bi se prvo trebao donijeti taj imovinski cenzus. Kada bi se znalo tko su stvarno siromašni, onda bi mnogo toga u ovoj državi bilo transparentnije.
( S. Trajković)