ZAGREB - Ako vam susjed odluči popraviti televizor ili automobil, to se neće tretirati kao „siva ekonomija“. No, uvjet za to je da živi najviše 500 metara od vas i da vam pomaže bez financijske naknade, kao i da nije registriran kao obrtnik ili tvrtka za obavljanje tih djelatnosti.
U protivnom, na njega će se primijeniti odredbe novog Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je Vlada u četvrtak uputila u Sabor. Cilj je tog zakona, kojim se za obavljanje posla na crno uvode kazne i do 50.000 kuna, stati na kraj „sivoj ekonomiji“.
Njene razmjere u Hrvatskoj nitko sa sigurnošću ne zna . Procjene variraju od samo sedam pa do čak 37 posto hrvatskoga bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je sam ministar gospodarstva Đuro Popijač procijenio da se ona kreće u rasponu od 20 do 30 posto BDP-a.
Posljedice toga osjećaju se kako u slabijem punjenju proračuna, tako i u slabijoj zaštiti potoršača, nelojalnoj konkurenciji s kojom se suočavaju poduzetnici i neučinkovitosti gospodarstva.
Vlada je zato odlučila pojačati inspekcijski nadzor, osobito u djelatnostima u kojima je “siva ekonomija“ raširena. Među njima su uslužne djelatnosti, a posebno turizam. Po novom, inspekcija će, tvrdi ministar turizma Damir Bajs, moći vršiti nadzor i u objektima u kojma vlasnik nije prisutan, iako će se u potpunosti poštivati vlansička prava.
Ipak, sve neće biti tako crno kako izgleda na prvi pogled jer novi zakon, osim susjedske pomoći, „sivom ekonomijom“ ne smatra ni rad za vlastite potrebe, kao ni obiteljsku pomoć i obavljanje nužnoga rada za sprečavanje nesreće i otklanjanje njenih posljedica. U kategoriju neregistrriane djelatnosti ne ulazi ni volontiranje.
Raširenost „sive ekonomije“ u Hrvatskoj Ekonomski institut procjenuje na 16 posto njezina BDP-a, što je čini jednom od europskih „meka“ za rad na crno među novim članicama. Naime, prosjek za 10 novih članica (bez Rumunjske i Bugarske) iznosi 12,1 posto.
Još gore stojimo po procjenama Svjetske banke, koja smatra da „siva ekonomija“ u Hrvatskoj doseže čak 35 posto BDP-a. Podaci Ekonomskog instituta pokazuju da je „siva ekonomija“ najmanje raširena na Malti, gdje iznosi samo 5,8 posto BDP-a, a najviše u Litvi, gdje doseže 18,9 posto BDP-a. Nedavno istraživanje Svjetske banke razmjere „sive ekonomije“ u Hrvatskoj postavilo je na 35 posto BDP-a.
Vlada je donijela odluku o osnivanju Hrvatskog odbora za investicije, koji će, kao savjetodavno tijelo, Banskim dvorima jednom mjesečno podnositi izvješća o investicijskoj klimi i nuditi mjere za poticanje ulaganja.
Prema riječima premijerke Jadranke Kosor, u Odboru će s Vladine strane sjediti potpredsjednici Gordan Jandroković i Domagoj Ivan Milošević, te ministri Martina Dalić, Đuro Popijač i Branko Bačić. Poslodavce će predstavljati novi predsjednik HUP-a Ivan Ergović i glavni direktor Davor Majetić, a bankare šefovi Zagrebačke i Privredne banke Zagreb, Franjo Luković i Božo Prka. Članovi Odbora bit će i predsjednik HGK Nadan Vidošević, te predjsednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev.
Među zakonima koje Vlada namjerava izmijeniti kako bi potakla ulaganja su, tvrdi premijerka, oni o Hrvatskim vodama i Hrvatskim šumama, kao i Zakon o poticanju ulaganja, o čemu je Jutarnji već pisao.