OTVORENO

Akrap o padu Facebooka: ‘Ovo nije uobičajena stvar, ne bih isključio ozbiljni sigurnosni incident‘

Problem je, kaže, kod tvrtki koje se time bave, one moraju uložiti značajna sredstva u sigurnost
Emisija Otvoreno HRT-a
 Screenshot/HRT

O aktualnim pitanjima u emisiji HRT-a Otvoreno govorili su dr. sc. Gordan Akrap, stručnjak za informacijske znanosti i komunikologiju, Danko Sučević, ekonomski analitičar i stručnjak za krizni menadžment, Luka Brkić, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Dragana Pećo, mreža za istraživanje kriminala i korupcije u Srbiji, te Tihomir Vinković, vanjskopolitički komentator HRT-a.

Iako se u emisiji većinom pričalo o Pandora dokumentima, na samom kraju emisije Akrap je govorio i o padu Facebooka:

- Dogodilo se nešto neuobičajeno. Moglo se dogoditi da neko kraće vrijeme, na ograničenome području te aplikacije koje su u vlasništvu Facebooka - ne funkcioniraju ili da dođe do prestanka rada. Sada, koliko vidim - prestale su s radom sve njihove aplikacije na globalnoj razini, poručio je u Otvorenom HTV-a Akrap, stručnjak za informacijske znanosti i komunikologiju.

Na pitanje radi li se o hakerskom napadu odgovorio je kako "ne bi isključio ozbiljno sigurnosni incident kako će oni to najvjerojatnije i nazvati".

- Ovo nije uobičajena stvar. Znamo da je Facebook ozbiljna tvrtka, koja ozbiljno ulaže u vlastitu sigurnost. Da su ovako pali na sigurnosnom propustu - to iziskuje ozbiljnu analizu, zaključio je Akrap.

"Slučaj 24 stana"

Što se tiče dokumenata Pandora, prvo se pričalo o otkrićima u Srbiji, konkretno stanovima u Bugarskoj ministra financija Siniše Malog. Za sada nema reakcija u Beogradskim medijima u informativnim emisijama. Nema reakcije ministra Siniše Malog, ali čuli smo da je komentirala premijerka Ana Brnabić, ističe Dragana Pećo iz Krika - mreža za istraživanje kriminala i korupcije u Srbiji.

- Ona je rekla da će pogledati papire i vidjeti što tu ima novo. Jer se o slučaju 24 stana već govorilo kada smo objavili istraživanje prije šest godina. Ja ću samo podsjetiti da je Siniša Mali direktor dvije offshore kompanije koje su kupile 23 apartmana, jedan stan je kupio na svoje ime. Tada je govorio da nema veze s 23 apartmana i kompanijom i da je samo jedan stan na njegovo osobno ime te da je te stanove kupovao za klijente, ali nije htio reći za koje. Sada vidimo da je on vlasnik ta 24 stana. Očekujemo da objasni porijeklo novca kojim je kupio nekretnine vrijedne 5 milijuna eura.

"Međugorski papirići"

Danko Sučević, ekonomski analitičar i stručnjak za krizni menadžment, kaže da je iznenađen koliko malo toga je izašlo o Hrvatskoj.

- Moglo bi biti jako, jako puno. Bojim se da mi imamo prizemnije metode. Imamo tajne kanale kako sakriti. Kod nas je dovoljno imati dvojno državljanstvo, možda izađu nekakvi "Međugorski papirići". Posao s offshore tvrtkama je cvjetao krajem prošlog stoljeća. To je bio recimo vrhunac. Međunarodna zajednica, ali prvenstveno SAD su se jako obrušile na njih i poslovanje s njima je puno složenije. Poslovanje s njima nije samo po sebi nelegalno. Ono što je karakteristika offshore tvrtki je da je ponekad moguće sakriti identitet i porezi su niski.

Imate, dodaje tri komponente zašto netko ide otvarati offshore tvrtku. Da se manje poreza plati, pranje novca ili korupcija. To su nekakvi razlozi za otvaranje offshore tvrtki.

Curenje podataka

Kako cure podaci dr. sc. Gordan Akrap, stručnjak za informacijske znanosti i komunikologiju, ističe - jednostavno.

- Pogotovo danas u digitalnom svijetu nemate apsolutnu sigurnost. Nažalost ovo nije prvi put ili na svu sreću za istraživačke novinare da imamo ovoliku količinu podataka i dokumenata izvornih i autentičnih koji izlaze u javnost, navodi.

To je jednostavno jedan način poslovanja, možete ga koristiti u legalne ili nelegalne svrhe. Pitanje je države i pojedinaca koji misle da takav način poslovanja više nije prihvatljiv i onda dolazi do curenja podataka, dodaje.

Problem je, kaže, kod tvrtki koje se time bave, one moraju uložiti značajna sredstva u sigurnost.

Zašto to rade političari, sportaši, estradnjaci, prof. dr. Luka Brkić, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, kaže da je interesantno to da im je zajednički nazivnik da to rade, jer puno zarađuju i žele zadržati što više zarade i platiti manje poreza.

- To je naprosto svojstveno nama ljudima. Riječ je o visini primanja i o bogatstvu. Zašto dolazi do poreznih evazija vezano je za kvalitetu institucija države. Ako veliki dio građana smatra da ta država nije prijatelj građana, ako smatra da je u segmentu poreza velika nepravda, da ide na ruku bogatijima umjesto manje bogatima, pitanje je gotovo časti da u toj utakmici državu uspijete prevariti i izbjeći porez da sačuvate dio imovine koja po vašem sudu pripada vama, a ne državi.

Postoje zemlje u kojima se plaćaju mali porezi

Iz Europske unije spominju se dva imena, bivši premijer Velike Britanije Tony Blair i češki premijer Andrej Babiš.

- Europska komisija priprema novi prijedlog okvira poreznih paketa koji će do kraja godine izaći van, doći će na razmatranje državama članicama, kao i Parlamentu Međutim, puno manje se priča o tome da postoje zemlje u kojima se plaćaju mali porezi, a ne naziva ih se javno poreznim oazama, evo mogu spomenuti Irsku ili Luxembourg u kojima se plaća mali porez. Tu se registriraju velike kompanije koje na kraju krajeva uzimaju novac EU-a. S druge strane imamo i druge slučajeve, a to su slučajevi pranja novca, rekao je Tihomir Vinković, vanjskopolitički komentator HRT-a.

Prati li se tijek novca, Akrap kaže da.

- Vidi se da su EU i SAD uložile znatna sredstva za suočavanje s takvim problemima na nacionalnim i međunarodnim razinama. Postoje brojni međunarodni sporazumi koji jamče potrebu za međunarodnom pravnom pomoći gdje je pokušava ući u trag novca, pogotovo novca koji se koristi u organiziranom kriminalu, terorizmu, nasilju itd. I nemojte misliti da slučajno izlaze ovolike količine informacija, to nije proizvod došla gospođa s tržnice i dala - kazao je stručnjak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 07:19