VELIKI PROBLEM

Aktivisti upozoravaju da otocima trebaju reciklažna dvorišta i sortirnice otpada

Ukazuju na problem jer mnogi otočani nemaju mogućnost odvojenog odlaganja otpada kao ni recikliranja

Ekološka akcija čišćenja mora / Ilustracija

 Niksa Stipanicev/Cropix

Udruga Pokret otoka pozvala je stanovnike jadranskih otoka na pravilno odlaganje i sortiranje otpada kako bi ga se moglo prevesti na kopno i reciklirati, a lokalne i državne vlasti da stvore infrastrukturu kružnog gospodarstva.

„Odlaganje otpada velik je izazov za otoke, pogotovo u turističkoj sezoni“, upozorila je Paula Bolfan, koordinatorica udruge Pokret otoka koja je prošlog tjedna organizirala prvi u nizu "otočnih dijaloga".

Bolfan je, u online raspravi o kružnom gospodarstvu na otocima održanoj u srijedu, kao primjer takvih "izazova" navela slučaj otoka Silbe iz Zadarskog arhipelaga.

"Dućani koji nisu veći od propisane kvadrature zakonski ne moraju obavljati prihvat plastičnih boca, a Silba ima dva takva dućana, tako da je ljeti otok prepun plastičnih boca“.

Kao predstavnik Komunalnog društva Cres Lošinj, Antonio Viskić, je u na panelu naglasio važnost izgradnje regionalnog centra za gospodarenje otpadom. „Mi više nemamo niti jedno aktivno odlagalište na Cresu i Lošinju, sav otpad ide u istarski regionalni centar“, rekao je Viskić.

„Postavili smo odvojene spremnike za papir, staklo i plastiku, izgradili smo pretvorne stanice za prijevoz mješovitog komunalnog otpada s otoka, izgrađena su reciklažna dvorišta, a krenulo je i investiranje u sortirnicu u Malom Lošinju“, objasnio je Viskić korake koje Cresko-lošinjski arhipelag poduzima po pitanju ostvarenja kružnog gospodarstva.

Na problem nedostatka reciklažnog dvorišta na Braču, otoku s najviše jedinica lokalne samouprave, ukazala je Adriana Khalifa Redžepi iz udruge 'Održivi svijet' objasnivši kako „sav mješoviti otpad ide na zajedničko odlagalište u Supetru, a onaj otpad koji neki ipak odvajaju otkupljuje privatnik koji je u tome vidio poslovnu priliku“.

Khalifa Redžepi dotaknula se i problematike bacanja vune i rekla kako bi se „od tog nusproizvoda stočarstva, vune dalmatinske pramenke, moglo napraviti nešto korisno poput papuča, torbi ili autohtonog bračkog suvenira“.

Udruga 'Ruta Cres' pruža dobar primjer recikliranja vune, tehnikom filcanja na kreativnim radionicama obrađuje se vuna koja na Cresu postaje ekološki problem. Naime, na Cresu se godišnje ošiša i baci oko deset tona vune.

O inicijativi 'Za Zlarin bez plastike' koju vodi zlarinska udruga 'Tatavaka' govorila je Katarina Gregov, direktorica Turističke zajednice otoka Zlarina. „Kako bismo smanjili naš plastični otisak razvili smo ideju da zamijenimo sve jednokratne plastične proizvode višekratnim i alternativnim materijalima“, objasnila je Gregov.

Zlarinska inicijativa traje već četiri godine i podržava je cijela lokalna zajednica, uključujući ugostitelje i trgovce koji su prestali koristiti jednokratne plastične proizvode, a čak je i bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović na godišnjem zasjedanju Opće skupštine UN-a pohvalila ovaj volonterski projekt.

U ime Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u otočnom dijalogu sudjelovala je Irena Hrković, voditeljica projekata gospodarenja otpadom, pohvalila je suradnju s Cresom i Lošinjem i najavila da će se „ove godine jedinice lokalnih samouprava moći prijaviti na natječaje za nabavu vozila na alternativna goriva, povećanje kapaciteta za recikliranje i čišćenje odlagališta“.

Veliki problem su i divlja odlagališta otpada, složili su se svi, a Hrković je potvrdila kako je „potrošeno gotovo 28 milijuna kuna na sufinanciranje saniranja takvih odlagališta“.

Stanje na srednjodalmatinskim otocima za Hinu je komentirala Maja Jurišić, predsjednica Pokreta otoka rekavši kako smo svi „svjesni da se i ono što trenutno odvajamo na kućnom pragu na samom reciklažnom dvorištu ne odvaja jer još nije uspostavljen sustav odvojenog prikupljanja, a regionalnom centru, gdje bi sav taj razvrstan otpad trebao ići, nema ni traga ni glasa“.

„Porast komunalnih naknada trenutno je vruća tema na otočkim gradskim i općinskim vijećima“, dodala je Jurišić i zaključila da „neučinkovitost sustava za gospodarenje otpadom na kraju plaćaju građani“.

Krk, Cres i Lošinj također su povećali svoje komunalne naknade, „ali je to povećanje troškova za krajnje korisnike opravdano jer su pomaci u zbrinjavanju otpada na tim otocima vidljivi“, naglasila je.

Ivica Vitaljić – Gusla, komiški gradski vijećnik, član nezavisne liste Movi se! ocijenio je da bi „cijena usluge (zbrinjavanja otpada) trebala rasti s količinom predanog mješovitog otpada po principu 'onečišćivač plaća'“.

U Odluci o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području grada Komiže „varijabilni dio cijene komunalne usluge veže za broj osoba kućanstva, a ne za količinu otpada koje neko kućanstvo predaje“, objasnio je Gusla za Hinu.

Prof. dr. sc. Davor Škrlec, profesor na zagrebačkom fakultetu elektrotehnike i računarstva, koji se kao bivši europarlamentarac bavio uvođenjem kružnog gospodarstva, potvrđuje da je „sezonalnost problem u zbrinjavanju otpada na otocima“.

"Nužno je izgraditi sortirnice otpada na otocima kako bi se kvalitetno razdvojio otpad i potom odvezao na kopno u postrojenje za obradu otpada“, ističe Škrlec.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. lipanj 2022 07:39