ODUGOVLAČENJE SUDA

Aktivistu kažnjenom za pomoć Madininoj obitelji žalbu razvlače tri godine

Visoki prekršajni sud donio je presudu o žalbi još prije dva i pol mjeseca, ali ne zna se kakvu i zbog čega je još drže na sudu
 Ranko Šuvar/Cropix

Zašto Visoki prekršajni sud već tri godine ne rješava žalbu Dragana Umićevića, aktivista udruge Are You Syrious, nepravomoćno osuđenoga na plaćanje prekršajne kazne od 60.000 kuna jer je pomogao članovima obitelji stradale Madine Hussiny da nakon više neuspjelih pokušaja ulaska u Hrvatsku napokon podnesu zahtjev za azil?

Sprečavanje pushbacka

Podsjetimo, riječ je o aktivistu iz Osijeka kojega je Općinski sud u Vukovaru u rujnu 2018. nepravomoćno osudio na drastičnu novčanu kaznu tvrdeći da je u noći 21. ožujka 2018. "pomagao strancima u nezakonitom prelasku državne granice RH", čime je prekršio Zakon o strancima.

Aktivist je osuđen, iako je udruga Are You Syrious sudu priložila čitav niz dokaza koji potvrđuju da im se član obitelji Hussiny javio preko aplikacije WhatsApp tek nakon što je skupina od 14 afganistanskih migranata, među kojima je bilo jedanaestoro djece, prešla hrvatsku državnu granicu i ušla na hrvatski teritorij nedaleko od mjesta Strošinci.

Udruga je priložila sudu i e-mail koji dokazuju da su 21. ožujka u 1.41 sati, prije nego se Umićević te snježne noći stigao dovesti svojim automobilom iz Osijeka do mjesta kod Strošinaca na kojem se sastao s policijom i migrantima, obavijestili nadležnu PU vukovarsko-srijemsku da je na hrvatskom teritoriju skupina migranata koja im se nakon prelaska hrvatske granice javila preko WhatsAppa.

Umićević je na sudu svjedočio da je svrha njegova izlaska pred tu migrantsku skupinu bila da posvjedoči da su ušli na hrvatski teritorij i tako spriječi još jedan nezakoniti policijski pushback, bez pružanja prava na traženje međunarodne pravne zaštite.

U žalbi koju je u listopadu 2018., prije točno tri godine, uputio Visokom prekršajnom sudu, Umićević je istaknuo da je osuđujuća presuda u suprotnosti sa svim izvedenim dokazima tijekom suđenja i traži od Visokog prekršajnog suda da je ukine i preinači u oslobađajuću.

Represivni odnos

Sutkinja Gordana Korotaj, glasnogovornica Visokog prekršajnog suda, odgovorila nam je da je sjednica Vijeća Visokog prekršajnog suda u ovom predmetu održana "9. rujna ove godine i da je u njemu donesena odluka. Predmet se nalazi u Odjelu evidencije sudske prakse i bit će otpremljen na prvostupanjski sud u najkraćem mogućem roku." Dakle Visoki prekršaji sud je donio presudu još prije dva i pol mjeseca, ali ne znamo kakvu i zbog čega je još drže na sudu.

No, represivni odnos hrvatske prema nevladinim udrugama koje pomaži ilegalnim migrantima u ostvarenju zakonom zajamčenih prava ne problematizira se samo u prošlotjednoj presudi Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju Hussiny. Sud pravde EU u Luxembourgu prošli je tjedan izvijestio da je prihvatio tužbu EK protiv Mađarske. U presudi je ustanovljeno da je Mađarska povrijedila obveze iz Direktiva EU koje reguliraju obaveze države u prihvatu migranata.

Mađarska je donijela propise kojima se otežavaju i onemogućavaju prava migranata da zatraže azil i pravnu pomoć, a nevladinim udrugama se zabranjuje da im pomognu u tome. Hrvatska, za razliku od Mađarske, nema takve propise, ali zato njezini sudovi donose presude kojima odobravaju i štite nezakonite policijske postupke prema migrantima, a kažnjavaju, zastrašuju i odvraćaju nevladine udruge koje pomažu migrantima u izražavanju namjere traženja azila.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. lipanj 2022 21:42