Višnja Fortuna, predsjednica Matice umirovljenika kazala je u HRT-ovoj emisiji Otvoreno kazala je da su Matica umirovljenika i Sindikat umirovljenika prošle godine u travnju dostavili zahtjev premijeru i Ministarstvu za covid dodatak te se od tada radi na tome.
- Hrvatska stranka umirovljenika nam se priključila i željeli bi da nam se priključe svi - kazala je.
Dodala je kako ne mogu biti potpuno zadovoljni, ali da je ipak 850 tisuća umirovljenika dobilo pomoć. Od 400-1.200 kuna, uz cenzus od 4.000 kuna.
- Umirovljenici se nisu nikome prodali niti će se prodati. Oni traže svoje mjesto pod suncem i da im mirovina bude dostatna za život - kazao je Veselko Gabričević, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika.
Izvijestio je kako po nekim procjenama svakome umirovljeniku treba 500 do 700 kuna za dodatne troškove zbog pandemije (maske, dezinficijensi, dodaci prehrani i skuplji lijekovi...). Napomenuo je da u Hrvatskoj 120.000 umirovljenika ima mirovinu manju od 1500 kuna.
Davorko Vidović (SDP) citirao je jednog umirovljenika koji, kako tvrdi, kaže "Daj bože da su izbori barem dva puta godišnje. S nama se računa kao s redovitim biračima i zadovoljni smo sa malo".
Smatra kako ova mjera neće polučiti rezultat i umirovljenike usmjeriti da glasaju za HDZ. Kazao je kako je prije točno godinu dana osobno prezentirao program interventnih mjera za COVID krizu. Intervencija treba za 21 skupinu ljudi u Hrvatskoj pogođenih COVID krizom. Tako su to sa 505 mjera napravili u 126 zemalja, tvrdi. Hrvatska je, dodaje, u ožujku donijela 63 mjere, od kojih su se samo dvije odnosile na socijalnu zaštitu. A novci nisu bili predviđeni u proračunu, tvrdi.
- Treba skinuti kapu Jasni Petrović i Višnji Fortuni koje imaju snažan javni zagovor za veliku skupinu ljudi - kazao je prof. Gojko Bežovan s Pravnog fakulteta u Zagrebu komentirajući navode da su COVID dodatak trebali dobiti i nezaposleni i osobe s niskim primanjima. Međutim, dodao je, svaka je zemlja članica EU intervenirala prema ranjivim skupinama, a Hrvatska to nije napravila.
- Nama je novčana socijalna pomoć ostala na 800 kuna, a sustav smo pretvorili u ubožnicu i onda se sablažnjavamo kad se u sustavu nešto dogodi - kazao je Bežovan.
- Nitko nije znao koliko će pandemija trajati i koliki će utjecaj imati na proračun - kazao je Dragan Jelić, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Podsjetio je da je Vlada od početka počela isplaćivati mjere za očuvanje radnih mjesta te da ih je nastavila isplaćivati nakon izbora.
- U tu svrhu isplaćeno je preko 14 milijardi kuna bruto. Čekali smo indeksaciju u ožujku, zbog krize mirovine nisu porasle - i išli smo na COVID dodatak. To nema veze s izborima - kazao je Jelić.
Smatra kako će indeksacija mirovina i u srpnju biti mala i novci koji su trebali ići povećanje mirovina ići će u COVID dodatak. Tvrdi kako će se 600 mil. kuna naći u proračunu, bez debalansa i dodatnog zaduživanja.
Najavio je dodatnu pomoć umirovljenicima kroz reforme, obiteljske mirovine i dokapitalizaciju 2. i 3. mirovinskog stupa.
- Problem omjera zaposleni-umirovljenici je permanentno prisutan već 30 godina. 1990. smo imali 600.000 umirovljenika i 1.960.000 zaposlenih (1:2,8). Jedino pravo rješenje se nalazi izvan mirovnskog sustava - kazao je Vidović.
Ako umjesto 1.540.000 osiguranika budemo tamo gdje smo bili 1990. to će se riješiti financijski. Ali naš je problem socijalna neodrživost mirovina. Udio mirovina u BDP-u je 10,5 posto. Ja sam ga uspio dotjerati do 14 posto kad su jednokratno povećali mirovine za 20 posto, a u mandatu za 33 posto - kazao je Vidović. Smatra da se stanje može popraviti samo povećanim zapošljavanjem.