ZAGREB - Da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koje ove godine neće izaći iz recesije, nakon MMF-a, potvrdila je i Svjetska banka, koja je upravo objavila prognoze za istočnu Europu i središnju Aziju (ECA), regiju koja okuplja 30 zemalja. Među njima će samo četiri zemlje nastaviti negativne trendove i ove godine: Hrvatska, s padom BDP-a od 1,5 posto te Kirgistan, Rumunjska i Latvija.
Jedva spajaju kraj s krajem
Zemlje koje zaostaju, glavni ekonomist banke Indermit Gill pozvao je da stabiliziraju državne financije i poboljšaju poslovnu klimu. U izjavi za Hinu, Gill je kazao da su glavne hrvatske slabosti “vrlo visoka socijalna potrošnja u odnosu na BDP, visoka vanjska zaduženost koja dolazi na naplatu, te nedovoljna izravna strana ulaganja. Ipak, malo je optimističniji kada je riječ o očekivanjima u srednjem roku.
Zahvaljujući ubrzanom rastu u Poljskoj, Rusiji i Turskoj, regija ECA ove će godine u prosjeku imati rast od 3,9 posto, što je ohrabrujuće u odnosu na prošlu godinu, kada je imala pad od 5,1 posto. Premda solidan, oporavak regije i dalje mnogo zaostaje za drugim dijelovima svijeta, primjerice Latinskom Amerikom, gdje se očekuje rast od pet posto, te Azijom s rastom od oko devet posto.
Pored toga, sudbina regije vrlo je neizvjesna, i u velikoj će mjeri ovisiti o tempu oporavka Zapadne Europe, gdje odlazi tri četvrtine njihovog izvoza. U svakom slučaju, tempo oporavka nije dovoljan da bi osigurao nova radna mjesta i pad nezaposlenosti. Štoviše, u mnogim zemljama nezaposlenost i dalje raste. “Ovaj usporeni i bolni oporavak osjećaju mnoge obitelji koje jedva spajaju kraj s krajem”, kazao je Philippe Le Houreau, potpredsjednik Svjetske banke za regiju.
Ako rast nastavi sadašnjim tempom, Le Houreau predviđa da se tržište rada u regiji neće vratiti na razinu prije krize sve do 2012. godine. Da bi ubrzale oporavak, vlade zemalja regije, smatra Svjetska banka, morale bi poboljšati poslovno okruženje i privući više stranih ulaganja koja će potaknuti rast.
Učinkovita javna potrošnja
Drugo, javna potrošnja morala bi biti učinkovitije iskorištena. Na kraju, potrebno je osigurati “pametnu” socijalnu sigurnost, tako da najsiromašniji dobiju potrebnu pomoć u ova teška vremena, ali ih se ne smije demotivirati da traže posao.