Unatoč pritiscima raznih varijanti i interesa, ministar obrazovanja Radovan Fuchs zasad se (doslovno) drži plana - škole ne zatvarati dok se, bude li se moralo, ne zatvori i sve ostalo. Prenijeti bi se to moglo u varijantu: online nastava onda kad krenu i online kafići, online obiteljska okupljanja, online mise i vjenčanja, što ima uporišta u najprizemnijoj logici. Dok kafići rade, služe mladima kao toplo mjesto okupljanja u sad već prohladnim danima. Ne budu li zadržavani fiksnom satnicom realne nastave u školama, srednjoškolci će glavinjati po kafićima. E sad, ako je ideja uprave Zagreba držati kafiće otvorenima, pod kakvim bi opravdanjem netko zatvarao škole? Pritom se ovoga puta većina odgovornih obrazovnih punktova (Ministarstvo, Ured za obrazovanje, škole) u načelu (napokon!) slaže - učenici su najsigurniji upravo u školama.
Ma koliko u svima ne bile primjenjive epidemiološke mjere. Posljedice neulaganja u školske zgrade danas su vidljivije nego ikada dosad. Dok možemo govoriti o prednostima i manama odluke o silnoj kupovini tableta, prije tehnologije u škole je ipak trebala doći fina injekcija žbuke da bi ih se uopće moglo smatrati prihvatljivim prostorom za boravak.
Da tableta nema, kako bi se proljetos naglavce ušlo u online nastavu, a s druge strane, među onom opremom koje ima, toliko je škarta da je svoje tabletiće s popucanim ekranima škola u centru Zagreba arhivirala na sigurno podrumsko mjesto, a sigurno nije jedina. Prošloga je petka liječnički sindikat preporučio prelazak srednjih škola i fakulteta na online nastavu, o čemu očito najviše ima reći pročelnik zagrebačkog Ureda za zdravstvo Vjekoslav Jeleč. Prije desetak je dana na Hrvatskom radiju izjavio: "Školski sustav radi, no gledajući kakvi su trendovi i kakvi su brojevi, bojim se da će se vrlo brzo morati ići na C model".
Svoju je bojazan potkrijepio sljedećom dijagnostikom: "Djeca možda imunološki puno bolje podnose covid u odnosu na vulnerabilne skupine, psihijatrijske bolesnike i starije osobe, ali su prijenosnici bolesti i sasvim je sigurno da je to veliki problem". Na stranu što pročelnik Jeleč velikim problemom smatra zaraznost djece kao mogućih prijenosnika te ih trpa u istu rečenicu s posve drugom problematikom psihičkih bolesnika, dobro je što spominje starije. Jer tko bi drugi pričuvao najmlađe školarce ako se zatvore škole nego vulnerabilne skupine, bake i djedovi? Tad opasnost malih prijenosnika po starije osobe prestaje?
Situacija u zagrebačkim školama nije, rekli bismo, čista jer je u ovome trenutku (podaci od ponedjeljka) covid prisutan u 49 vrtića, 96 osnovnih škola i 64 srednje, dakle umalo pa je posvuda. Zadnjih dana, srećom, broj zaraženih ne ide u skokovima od po nekoliko desetaka, što je donedavno bio slučaj. Stanje je sljedeće: u vrtićima i školama zaraženo je 493 djece i učenika (samo devet u odnosu na petak). Zaraženih djelatnika u vrtićima i školama je 271, što je u odnosu na prošli tjedan 18 manje. Bilježi se i pad broja djece u izolaciji - trenutačno ih je pod tom mjerom 7437, 744 manje nego koncem prošlog tjedna (donedavno je toliki bio rast). Pa sad nađimo alibi za zatvaranje škola.