Ilan Mor ambasador je Države Izrael koji je tijekom svog dosadašnjeg mandata ostavio dubok trag u Hrvatskoj. Dovoljno je samo spomenuti njegov agilni rad na obilježavanju 25 godina diplomatskih odnosa Izraela i Vatikana. Proteklih je tjedana bilo burno na Bliskom istoku, pa smo ga zamolili da nam komentira zbivanja u toj regiji, ali i uvijek važna pitanja antisemitizma.
Kako biste komentirali izjavu kancelarke Angele Merkel da se u Njemačkoj bilježi porast antisemitizma?
- U cijelome svijetu dolazi do porasta antisemitizma. To je činjenica. Nedavni antisemitski napadi u Njemačkoj i Švedskoj tijekom židovskih blagdana duboko su uznemirujući. Kada je riječ o Njemačkoj, to posebno zabrinjava. Kad se antisemitizam i poticanje na mržnju ili nasilje naspram židovskih građana bilo koje države događaju, to je prijetnja cijelom društvu i cijelo društvo je pogođeno. Antisemitizam nije “židovski problem”. On je problem društva koje dopušta da se takvi incidenti događaju bez primjerene reakcije. Nažalost, koronavirus je ponovno oživio stare predrasude i podmukle teorije zavjere protiv Židova te stvorio plodno tlo za druge izraze mržnje prema Židovima i Izraelu. Neonacisti, terorističke organizacije, bijeli supremacisti, državni mediji u Iranu, Turskoj, Venezueli i drugim državama napadaju Izrael i Židove antisemitskom propagandom. Antisemitski govor mržnje širi se online. Predugo smo morali čekati Facebookovu odluku da na svojoj platformi zabrani poricanje Holokausta. Također vidimo porast antisemitskih incidenata u cijelom svijetu koji su povezani sa širenjem koronavirusa i ekonomskom recesijom koju je pandemija prouzrokovala. Potrebna nam je međunarodna suradnja kako bismo spriječili širenje još jednog virusa – antisemitizma. Niti jedna država ne može stajati po strani i odbiti se priključiti međunarodnoj kampanji protiv antisemitizma, rasizma i ksenofobije.
Diljem svijeta postoji jasan nedostatak znanja kad je riječ o ključnim povijesnim činjenicama o Holokaustu. U SAD-u je nedavno 60 posto anketiranih osoba reklo da ne zna da je šest milijuna Židova ubijeno. Moramo razumjeti da je potrebno poboljšati način na koji mlađe generacije obrazujemo o antisemitizmu i njegovoj užasavajućoj posljedici – Holokaustu.
Zamjećujete li sličan trend u Hrvatskoj?
- Nažalost, postoje pojedinci i organizacije, iako su oni u Hrvatskoj u manjini, čiji je cilj promijeniti prihvaćeni povijesni narativ o Holokaustu i ustaškom režimu, kao i o korištenju pozdrava “Za dom spremni”. Hrvatske ulice nose imena pojedinaca koji su tijekom Holokausta počinili zločine, i dalje postoje pojedinci i grupe koje poriču Holokaust, umanjuju ga i predstavljaju Hrvatsku kao žrtvu, te poriču kriminalni karakter Jasenovca. To je zabrinjavajuća stvarnost koja se mora i može promijeniti.
Hrvatska je članica IHRA-e (Međunarodni savez za sjećanje na Holokaust) i u okviru svog članstva je planirala organizirati posjete srednjoškolaca Jasenovcu. Nažalost, zbog pandemije to još nije započelo. Očekujemo da će Hrvatska ubrzo službeno i javno prihvatiti IHRA-inu definiciju antisemitizma. Prihvaćanjem te definicije, Hrvatska će napraviti pozitivan korak u educiranju mladih o Holokaustu i u opremanju tijela za provedbu zakona s jasnijim uputama za borbu protiv antisemitskih incidenata kada se oni dogode.
Što mislite o komemoraciji u bivšem koncentracijskom logoru Jasenovac?
- Ove smo godine zbog pandemije imali jednu komemoraciju u Jasenovcu, kojoj su prisustvovali najviši hrvatski dužnosnici. Nadam da će se to nastaviti i u nadolazećim godinama.
Kakva je vaša suradnja s hrvatskom Vladom vezano uz pitanje povratka imovine oduzete Židovima?
- Tema povrata imovine jedna je od tema o kojima će se voditi razgovori između Izraela, SAD-a i Hrvatske, zajedno s WJRO-om (Svjetska židovska organizacija za restituciju). Postoji kontinuirani dijalog i nadamo se da će on rezultirati odlukom hrvatske Vlade da pravedno postupi prema židovskim žrtvama i preživjelima te njihovim obiteljima.
Ako hrvatska Vlada odluči kupiti izraelske zrakoplove, možemo li biti sigurni da ćemo ih dobiti?
- Nadam se da će hrvatska Vlada donijeti najbolju odluku za sebe i za državu, a ako odaberu izraelsku ponudu, pobrinut ćemo se da se ovoga puta ništa ne ispriječi realizaciji dogovora.
Osim navedenog, na kojoj je razini suradnja Izraela i Hrvatske?
- Apsolutno sam siguran da nakon 23 godine diplomatskih odnosa Izrael i Hrvatska imaju prijateljski, produktivan odnos unutar kojeg surađuju, i svi možemo biti zadovoljni i ponosni zbog toga. Sada više nego ikad vidim priliku da obje države poboljšaju svoje odnose suradnjom na mnogobrojnim projektima povezanima s Next Generation EU fondom i planom za oporavak. Predložio sam relevantnim dužnosnicima u Hrvatskoj neke ideje za suradnju u područjima od strateške važnosti za Hrvatsku, poput poljoprivrede, navodnjavanja, inovacija, kibernetičke sigurnosti, umjetne inteligencije i mnogih drugih. Ovo je prilika i nadam se da će Hrvatska donijeti ispravnu odluku i uključiti Izrael u svoje strateške projekte u nadolazećim godinama zbog naših dokazanih sposobnosti u područjima znanosti, tehnologije i poljoprivrede. Izrael je spreman podijeliti svoje znanje s hrvatskim građanima u mnogim područjima koja su važna Hrvatskoj.
Hrvatska Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) objavila je da postoji prijetnja islamskog terorizma u BiH. Surađuju li Zagreb i Jeruzalem na tom području?
- U okviru našeg strateškog partnerstva svi se problemi koji su važni našima dvjema državama rješavaju na otvoren i prijateljski način.
Libanon je na rubu da postane propala država. Kakvu to prijetnju predstavlja regiji u kojoj se nalazi Izrael?
- Libanon je Izraelov susjed sa sjevera koji je, nažalost, postao talac terorističke organizacije Hezbollah. Hezbollah je prijetnja Izraelu, a ne Libanon kao takav. Hezbollah je zapravo produžena ruka Irana koja predstavlja jasnu stratešku prijetnju Izraelu i pokušava destabilizirati regiju. Usprkos ekonomskoj i zdravstvenoj krizi u Libanonu, Hezbollah nastavlja sa svojim aktivnostima kojima je cilj destabilizacija, što bi moglo dovesti do pogrešnih poteza i eskalacije osjetljive situacije. Izrael želi da naš susjed sa sjevera bude stabilna država koja ne predstavlja prijetnju. Nažalost, trenutna je libanonska vlada pod upravom Hezbollaha. To dokazuje koliko duboko Hezbollah kontrolira državne institucije. Libanonska vlada mora razoružati Hezbollah i preuzeti kontrolu nad njihovim oružjem u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a. Dokle god libanonska vlada i država nemaju monopol nad oružjem i djelotvornu kontrolu granica, Libanon neće moći provesti prave ekonomske reforme. Bilo kakva značajna pomoć Libanonu mora biti povezana s odlukom da Libanon zaustavi pokušaje Hezbollaha da unaprijede svoje kapacitete i proizvedu precizne projektile koji ciljaju na Izrael. Što se tiče Hezbollaha, međunarodna zajednica mora Hezbollah u cijelosti proglasiti terorističkom organizacijom i zabraniti njegove aktivnosti baš kao što su to učinile Velika Britanija, Njemačka, Litva, Kosovo, Gvatemala i druge države.
Može li Hezbollah pokušati potvrditi svoju poziciju prve snage u Libanonu napadom na Izrael?
- Kao što su izraelski premijer i ministar obrane više puta rekli, savjetujemo Hezbollahu da nas ne iskušava.
Molim vas, recite nam sve što možete o Abrahamskim sporazumima (o sklapanju diplomatskih odnosa s UAE i Bahreinom): zašto sada, neke informacije iza kulisa, strateški utjecaj na regiju.
- Dopustite mi da vam otkrijem tajnu. Ovaj povijesni uspjeh nije došao kao grom iz vedra neba. Zadnjih je 20 godina izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova potiho, ali intenzivno radilo pod jako teškim uvjetima kako bi sagradili političke i ekonomske temelje za ove odnose. Javno potpisivanje Abrahamovih sporazuma je rezultat tog truda i rada.
Abrahamovi sporazumi, potpisani između Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata te Bahreina, važan su trenutak u svjetskoj povijesti. Oni su značajno doprinijeli postizanju mira i stabilnosti, prosperiteta i sigurnosti u regiji te će utrti put suradnji između tih država i Izraela u mnogim područjima od interesa, uključujući i ekonomski razvoj, kao i u suočavanju s mnogim drugim izazovima poput zajedničke borbe protiv pandemije COVID-19. Život će postati bolji za državljane svih triju zemalja, što će također nagnati druge države u regiji da prihvate činjenicu da Izrael više nije njihov neprijatelj.
Postoji nezadovoljstvo s palestinske strane, ali ja vjerujem da je potpisivanje ovih ugovora otvorilo mogućnost za budućnost punu mira i prosperiteta. Sporazumi predstavljaju alternativnu opciju i promjenu paradigme za cijelu regiju. Pružili su revolucionarnu priliku drugim arapskim nacijama da uspostave službene veze s Državom Izrael, za što se još donedavno mislilo da je nemoguće. Pružaju alternativu onim silama koje se protive miru i biraju sukob. Nadalje, ugovori ojačavaju moć umjerenosti naspram ekstremizma koji Iran i njegovi suradnici šire regijom.
Sporazumi su također izrazito važan korak u privođenju bliskoistočnog sukoba kraju i vjerujemo da će oni zaštititi države od katastrofa koje ekstremizam donosi, a koje jedino može izliječiti mir.
Kakve će biti posljedice ovih sporazuma za Palestince? Je li ideja dviju država i dalje održiva?
- Palestincima potpisani mirovni sporazumi ni na koji način ne škode – naprotiv, oni im pružaju jedinstvenu priliku da ponovno započnu direktne pregovore s Izraelom. Izrael je na to spreman, i za pregovarački stol sjest će s načelima mirovne inicijative američke administracije. Mirovna inicijativa stvara praktične i realne temelje na kojima mogu započeti pregovori, a nakon uspješnog potpisivanja Abrahamovih sporazuma trajni mir između Izraela i Palestinaca čini se puno dostižnijim. Spremni smo vratiti se za pregovarački stol – jesu li i oni? Palestinsko bi se vodstvo trebalo zapitati na kojoj strani povijesti žele biti – onoj strani koja podupire mir ili s Iranom i njegovim istomišljenicima, koji se protive miru i podupiru nasilje.
Izrael je rekao da će zaustaviti, ali ne i prekinuti aneksiju dijelova Zapadne obale (Judeja i Samarija).
- Izrael je zaustavio širenje na teritorije Judeje i Samarije i upravo time stvorio uvjete da se naši palestinski susjedi vrate pregovorima, nakon sveobuhvatne i uravnotežene mirovne inicijative predsjednika Trumpa. Upravo će to u konačnici dovesti do širenja regionalnog mira i uspješnih izraelsko-palestinskih pregovora.
Možemo li očekivati neku vrst odmazde Irana?
- Prije nego što odgovorim na vaše pitanje, dopustite mi da podijelim nekoliko važnih informacija o Iranu s vašim čitateljima: Islamska Republika Iran je autoritarni, teokratski režim koji strogo provodi šerijatski zakon u Iranu. Postao je sila destabilizacije i pobune diljem Bliskog istoka i više od 20 godina režim potajno radi na tome da sastavi nuklearnu bombu, a cijelo vrijeme prijeti potpunim uništenjem Izraela.
Potrebno je imati na umu da je Iran i dalje u potrazi za nuklearnim oružjem i sustavima za primjenu nuklearnog oružja, kao i njihova kontinuirana nastojanja destabilizacije diljem regije i sustavno kršenje obaveza pod Zajedničkim sveobuhvatnim akcijskim planom (ZSAP). Milijarde dolara koje su Iranu vraćene nakon što su ZSAP-ove sankcije ukinute, a koje su bile namijenjene pomaganju građanima, režim je potrošio na financiranje svoje agresivne kampanje regionalne hegemonije, kao i terorističkih organizacija Hezbollaha, Hamasa, Palestinskog islamskog džihada, Houthisa (u Jemenu) i drugih. ZSAP nije zaustavio nastojanja iranskog režima da nabave nuklearno oružje. Tajni dokumenti koje je Izrael razotkrio u travnju 2018. godine su to i dokazali – oni otkrivaju kako Iran već dugi niz godina održava tajni program nuklearnog naoružanja te je isti sačuvao, time kršeći uvjete ZSAP-a. Iranski režim nije odustao od svojih težnji za razvojem nuklearnog programa, kao ni od težnji za hegemonijom u regiji.
Puno je vjerojatnije očekivati još jači nastavak iranskih aktivnosti, i to se mora spriječiti. Izrael se zalaže za diplomatsko rješenje koje će sasvim razoružati iranski vojni nuklearni program i detaljno preispitati iranske destabilizirajuće aktivnosti u regiji. Kampanja maksimalnog pritiska koja se prethodno provodila protiv Irana, a s kojom se sad ponovno započinje, i dalje je najefikasniji diplomatski alat protiv iranske agresije. Jak stav protiv iranskog ratobornog režima smanjit će mogućnost rata. Bilo koji pokušaj udovoljavanja će samo odgoditi neizbježno.
Ovog tjedna istječe embargo na oružje za Iran propisan Rezolucijom 2231 Vijeća sigurnosti UN-a. Iran je prekršio sve svoje obaveze pod Rezolucijom 2231 i nastavio dostavljati napredne i sofisticirane sustave naoružanja diljem Bliskog istoka i terorističkim organizacijama s kojima surađuju. To je definitivno destabilizirajući faktor za Bliski istok. Međunarodna zajednica i Europska unija moraju poduprijeti SAD u ponovnom postavljanju mehanizama sankcija (snapback) za Iran, i to sustavno provoditi. Samo će odlučno postupanje protiv iranskog smrtonosnog režima donijeti promjenu iranskog ponašanja i doprinijeti stabilnosti koja je prijeko potrebna na Bliskom istoku.