Ambicioznim planovima Europe da se boljim povezivanjem mreža za prijenos električne energije proizvedene iz sunca i vjetra zamijeni ruski plin, mogla bi se ispriječiti birokracija. Naime, prema najnovijem istraživanju britanskog instituta za energiju Ember, u Europskoj uniji presporo se izdaju dozvole za gradnju solara i vjetroelektrana u mrežu, a najsporije - u Hrvatskoj.
U Emberu su, analizirajući podatke 12 članica Unije koje su mogli prikupiti, utvrdili da se u Hrvatskoj dozvole za instaliranje i stavljanje u mrežu solara čeka 48 mjeseci, a za vjetroelektrane 120 mjeseci, dok su traženi rokovi Europske unije u oba slučaja 24 mjeseca. Kriterij EU za solare, prema istome izvoru, dosad su ispunile samo tri članice, predvođene Litvom, koja svojim ulagačima u energiju sunca sve potrebne dozvole izdaje u roku godinu dana. Unutar preporučenog roka za tu vrstu "obnovljivaca" su i Belgija i Rumunjska.
Kada su u pitanju zadani rokovi EU za vjetroelektrane, nijedna članica EU dosad nije ispunila kriterij, a najbliže je "dobacila" Rumunjska, koja izdaje potrebne dozvole u roku od 30 mjeseci.
- Izdavanje dozvola uključuje sve administrativne procese potrebne za provedbu ideje do same izgradnje vjetroelektrane ili solarne elektrane, uključujući osiguranje dozvola za izgradnju, provođenje procjene utjecaja na okoliš i prilagodbu lokalnom planiranju prostora - pojašnjava se u izvješću Embera, u kojem se analiziraju i izgledi članica Unije u ostvarivanju zacrtanog udjela proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana. Prema potonjem kriteriju, Hrvatska je u vrhu liste analiziranih država, odnosno među njih četiri koje će, utvrdio je Ember, doseći očekivani udio proizvodnje iz vjetroelektrana do 2030. Hrvatskoj u toj računici društvo prave Švedska, Finska i Litva. U tom dijelu istraživanja Ember je imao potrebne podatke svih 27 članica Unije.