ODBIJENICA

Ana Karamarko podnijela ustavnu tužbu zbog priloga u RTL-ovim emisijama, jednoglasno je odbijena

Slučaj se tiče medijskog spora kojeg je Ana Karamarko pokrenula protiv televizije RTL zbog dvaju priloga emitiranih u prosincu 2016.

Ana Karamarko

 Niksa Duper/Cropix/Cropix

Ustavni sud odbio je ustavnu tužbu Ane Karamarko, supruge bivšeg predsjednika HDZ-a i potpredsjednika kratkotrajne Oreškovićeve vlade, Tomislava Karamarka koju je podnijela protiv presude Županijskog suda u Šibeniku.

Slučaj se tiče medijskog spora kojeg je Ana Karamarko pokrenula protiv televizije RTL zbog dvaju priloga emitiranih u prosincu 2016. u kojima je ona spomenuta tek uzgredno. RTL je u prosincu 2016. u emisiji ‘Direkt‘ koju je tada uređivao i vodio Zoran Šprajc, povodom vijesti da je Hrvatska izgubila arbitražni spor s mađarskim MOL-om podsjetio da je tvrtka Ane Karamarko Drimia d.o.o. na konzultantskim poslovima vezanim uz MOL, zaradila 60.000 eura ili gotovo pola milijuna kuna.

Naime, taj slučaj koji je u medijima bio nazvan ‘slučaj konzultantica‘ punio je hrvatske medije u proljeće 2016. nakon otkrića tjednika Nacional da je tvrtka Ane Karamarko pružala konzultantske usluge tvrtki u vlasništvu Karamarkova dugogodišnjeg prijatelja Joze Petrovića, inače lobista mađarskog MOL-a.

Kako se Tomislav Karamarko kao tadašnji potpredsjednik Vlade na zatvorenim sjednicama vlade zalagao za mirno rješenje spora s MOL-om, a da pri tome najbliže suradnike u Vladi kao ni javnost nije izvijestio da mu supruga posluje s lobistom Mola, Petrovićem, Povjerenstvo za sukob interesa odlučilo da je Karamarko povrijedio načela vjerodostojnog i transparentnog obnašanja državne dužnosti.

Karamarko je nakon odluke Povjerenstva podnio ostavke i na mjesto potpredsjednika Vlade i na mjesto predsjednika HDZ-a što je izazvalo prijevremene izbore u rujnu 2016. RTL je na konzultantski angažman Ane Karamarko podsjetio u prosincu 2016. povodom vijesti da je Hrvatska izgubila arbitražni spor protiv Mađarskog MOL-a, a nedugo potom u još jednom prilogu povodom rekapitulacije odnosa HDZ-a i Mosta, stranaka koje su tada bile u koaliciji.

Ana Karamarko je početkom 2017. tužila televiziju RTL tražeći 60.000 kuna za duševne boli koje joj je, kako je tvrdila u tužbi, prouzročilo ponovno spominjanje ‘afere konzultantica‘. Općinski sud u Zagrebu u prvostupanjskoj je presudi prihvatio njezinu tužbu i dosudio joj 30.000 kuna, upola manje od iznosa koji je tražila.

RTL se žalio na tu presudu, a Županijski sud u Šibeniku kojem je predmet dodijeljen, uvažio je žalbu RTL-a, preinačio prvostupanjsku presudu koja je bila u korist Ane Karamarko i pravomoćno oslobodio RTL krivnje. Šibenski sud je presudio da je podsjećanje na ‘aferu konzultantica‘ u prilozima RTL-a u prosincu 2016. u bilo javnom interesu te da javni interes preteže nad zaštitom privatnosti Ane Karamarko koja je kao supruga bivšeg predsjednika HDZ-a i bivšeg potpredsjednika Vlade, javna osoba.

Ona je, međutim, u travnju 2020. posegnula za izvanrednim pravnim lijekom koji joj je još preostao - podnijela je ustavnu tužbu protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Šibeniku. U ustavnoj tužbi je navela da joj je presudom povrijeđen niz ustavnih prava, uz ostalo i pravo na pravično suđenje kao i pravo na obiteljski život, čast i dostojanstvo.

Ustavni sud je, međutim, jednoglasno odlučio da se njezina ustavna tužba odbija. U obrazloženju je istaknuo da Županijski sud u Šibeniku svojom presudom nije povrijedio ustavna prava Ane Karamarko. Kad je riječ o javnoj osobi, a supruga bivšeg šefa HDZ-a i potpredsjednika Vlade je nesumnjivo javna osoba, naglasio je Ustavni sud, granice prihvatljive javne kritike su znatno šire nego kad nije riječ o javnoj osobi.

Ustavni sud je također primijetio da su nadležni sudovi utvrdili da se prilozi RTL-a samo indirektno odnose na Anu Karamarko, dok je glavna tema priloga arbitraža između hrvatske države i MOL-a. Arbitražni spor s MOL-om i sve okolnosti vezane uz njega, prema ocijeni Ustavnog suda, bez sumnje su teme od javnog interesa.

Kod rasprava koje se tiču pitanja od javnog interesa postoji visok stupanj zaštite slobode mišljenja i izražavanja misli, odnosno vrlo mali prostor za njezino ograničavanje i javne osobe moraju biti tolerantne na kritiku, konstatira u svojoj odluci Ustavni sud.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. rujan 2024 11:49