Donošenje zakona kojim bi se blokiranima otpisao dug u visini prosječne plaće, što je obećao ministar financija Zdravko Marić, prema mišljenju nekih analitičara u pozadini ima dogovor ministra s bankarima oko pitanja kredita u francima.
Ugledni pravni stručnjak s kojim smo razgovarali naglašava da je potrebna zrela nagodba između države i banaka, a tu vidi i prostor za neke ustupke bankama kako bi odustale od tužbe u Washingtonu. U paketu bi se, kaže, moglo dogovoriti da se bankama omogući otpis spornih tražbina kako bi si smanjile poreznu osnovicu.
Zakonsko rješenje
Teza zvuči logično, no država je već učinila korak u tom smjeru te im je nenaplativa potraživanja do 31. prosinca 2015. godine priznala kao poreznu olakšicu. Riječ je o jednokratnoj mjeri i pitanje je ima li tu još prostora za motiviranje banaka da blokiranima oproste dug.
Ministar financija Marić o ovoj je temi samo rekao da priprema zakon o otpisu duga u visini do prosječne plaće (lani je to bilo gotovo 5700 kuna) kojim bi bitno pridonio rješavanju problema oko 91.000 od 327.000 građana čiji su računi u blokadi, a njihov ukupni dug popeo se na 40,2 milijarde kuna.
- Podsjetio bih da smo pred izbore obećali otpisati dug građanima do iznosa prosječne plaće, i to dug prema državi, jedinicama lokalne i područne samouprave, državnim i komunalnim tvrtkama. Obećanje ćemo ispuniti i provesti kroz zakonsko rješenje - izjavio je ministar Marić u intervjuu u subotnjem broju Jutarnjeg i najavio da će zakonom potaknuti i druge vjerovnike da učine isto.
Pojedinosti
- Razmatramo mogućnost i način kako bismo zakonskim mjerama potaknuli otpis duga građanima i od drugih vjerovnika, kao što su banke, kartičarske kuće, telekomi i druge tvrtke jer je najveći broj naših građana dospio u blokadu upravo zbog duga ne prema državi, nego prema drugim vjerovnicima. S prijedlogom zakonskog rješenja izaći ćemo uskoro - rekao je ministar, koji još ne želi ulaziti u pojedinosti zakona koji priprema.
Stvari su relativno jednostavne kada je posrijedi dug prema državi, no tu je manji dio problema. Kroz razne osnove građani državi duguju 4,4 milijarde kuna duga, a bankama i ostatku financijskog sektora duguju 23,6 milijardi. Dug telekomima iznosi 1,1 milijardu kuna, na jedinice lokalne samouprave otpada 0,6 milijardi, a na komunalne tvrtke 0,3 milijarde. Pitanje je kako vjerovnike iz privatnog sektora zakonom natjerati (ili navesti) da se odreknu zarade od posla kojim se bave?
Ministrica socijalne politike i mladih u Vladi Zorana Milanovića, Milanka Opačić, koja je pri kraju svojega mandata provodila ovakvu mjeru, kaže da se nisu odlučili na zakonski otpis duga jer bi taj potez bio neustavan.
- Zakonom možete otpisati samo porezne i još neke dugove državi, ali s kojim bismo pravom nekoga mogli dekretom natjerati da se odrekne svoje zarade - rekla je Opačić i navela da je to bio razlog zbog kojeg su išli na sporazum o otpisu dugova. Milanovićeva vlada u projekt je krenula s velikim očekivanjima, nadali su se da će riješiti problem oko 70.000 blokiranih, no kada su blokirane “provukli” kroz kriterije za otpis, brojka je pala na njih 17.000.
Saborski zastupnici
- Ako se netko odriče svojeg novca, onda ima pravo uvjetovati da to bude u korist socijalno ugroženih građanima - kaže Opačić i navodi da se objedinjavanjem podataka pokazalo kako nismo baš toliko siromašni kao što se mislilo, odnosno da dio blokiranih ima vredniju imovinu.
- Neki su ljudi završili u blokadi jer nemaju posla ili imaju toliko skromne plaće da ne mogu podmiriti osnovne potrebe. No, znam i za slučaj ljudi koji su podigli nenamjenski kredit s kamatom od 6 posto radi maturalne večere - kaže bivša ministrica.
Saborski zastupnik Goran Aleksić pozdravlja najavu, ali također ističe potrebu donošenja kriterija, a ne da se dug do 5000 kuna oprašta jednako onima koji su bez posla kao i kockarima, alkoholičarima ili megalomanima.
Kriteriji otpisa koje je donijela Vlada SDP-a
- ako se radi o primatelju zajamčene minimalne naknade, pomoći za udržavanje ili osobne invalidnine
- ako je račun blokiran dulje od godinu dana
- ako je dug prema vjerovniku koji je potpisao sporazum o otpisu dugova
- ako dug ne prelazi 25.000 kuna prema državnim tvrtkama i 10.000 kuna prema bankama, teleoperaterima i gradovima