PLAN OPORAVKA

Analiza pet ključnih grana dokumenta poslanog Komisiji: Tko može koliko dobiti?

Privatnim poduzećima 2,35 milijardi bespovratnih potpora od 6 milijardi za ‘otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo‘
Zdravko Marić i Andrej Plenković
 Marko Todorov/Cropix

Poduzetnicima najzanimljiviji i najkonkretniji dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti - težak šest milijardi kuna i objavljen pod nazivom "Otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo" - pokazuje kako su u Vladi zamislili najveći dio potpora i zajmova koji će izravno biti dostupni za privatni sektor do 2026. godine. Već je na prvi pogled jasno da će poslodavci biti nezadovoljni jer će tek manji dio biti bespovratne potpore.

Potpore će uglavnom biti usmjerene na ulaganja poduzetnika u modernizaciju tehnologije te digitalizaciju. Oko 1,2 milijarde kuna tako je namijenjeno malim i srednjim tvrtkama za ulaganja u tehnološke kapacitete, a k tome je za digitalizaciju tvrtki predviđeno još 287,5 milijuna kuna, što uključuje različite vaučere i potpore ulaganjima. Također, predviđaju se bespovratne potpore za startupe, u ukupnom iznosu od 141,7 milijuna kuna (za oko 140 startupa) te 40 milijuna kuna za ubrzanje rasta startupa (faza akceleracije).

Reforme i investicije

Na te potpore treba dodati 40 milijuna kuna za podizanje "upravljačkih kapaciteta" malih i srednjih poduzeća, budući da je ocijenjeno kako je upravljanje slabost domaćih kompanija, te komercijalizaciju inovacija u iznosu od 400 milijuna kuna. Za konkurentnost kreativnih i kulturnih industrija predviđeno je 250 milijuna bespovratnih kuna za prilagodbe novom regulatornom i zakonodavnom okviru jedinstvenog digitalnog tržišta.

Ispada da je, od šest milijardi kuna određenih za "otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo", u vidu izravnih bespovratnih potpora za poduzeća predviđeno 2,35 milijardi kuna.

Tome bi se moglo dodati da poduzetnici imaju i mogućnost apliciranja za posebnu vrstu investicijskih zajmova koji se dijelom pretvaraju u bespovratne potpore, što je inovacija na domaćem tržištu. Opcija pretvaranja dijela zajma u bespovratna sredstva vezana je uz ispunjenje određenih parametara koji će biti mjerljivi i jasno propisani. U pitanju su zajmovi za oporavak malih i srednjih poduzeća i poticanje zelene tranzicije u iznosu od 500 milijuna kuna, a za velika poduzeća je za to predviđeno 1,2 milijarde kuna. Nije jasno koliko bi od tog iznosa točno moglo završiti kao bespovratna potpora, ali očekivati je da će se kompanije truditi da to bude što više.

Ako bi se i ti investicijski zajmovi s uvjetnim bespovratnim dijelom prebacili u stavku "bespovratne potpore", ispada da je za takvo sufinanciranje privatnih investicija predviđeno ukupno 4,05 milijardi kuna ili 67 posto od šest milijardi kuna za "otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo". Ostatak novca su subvencije kamata, jamstva, instrumenti vlasničkog i kvazivlasničkog financiranja te reforme i investicije unutar državnog aparata koji opslužuje privatni sektor. Te reforme i investicije zaslužuju pak poseban osvrt.

Digitalizacija

Primjerice, za digitalizaciju usluga državne i javne administracije prema privatnom sektoru, što je opisano kao stvaranje user-friendly digitalnog okruženja za poduzetnike, predviđeno je 45 milijuna kuna, a uglavnom se to odnosi na poboljšanja i proširenja START platforme koja je uvedena krajem 2019. Glavni je cilj, kaže se, povećanje broja korisnika, s obzirom na to da je, od ukupnog broja društava osnovanih u Hrvatskoj, dosad samo 10 posto osnovano putem START-a.

Također, budući da ima ograničen opseg usluga, jer trenutno podržava osnovni postupak registracije društva, uvest će mu se dodatne funkcionalnosti - primjerice podnošenje ključnih promjena u sudskom registru ili dobrovoljnu likvidaciju društva. Kako je objašnjeno u NPOO-u, ti se procesi trenutno i dalje "temelje na papirnatim procesima koji su fragmentirani". Da bi to sve funkcioniralo kako treba, najavljuju da će povezati i integrirati sve registre i baze podataka, posebno Registar Trgovačkog suda sa sustavom START. Još 43 milijuna kuna predviđeno je za "nastavak administrativnog i fiskalnog rasterećenja te bolje regulatorno okruženje". Što to sve podrazumijeva, malo je teže pohvatati, ali svodi se na tehničku pomoć konzultanata za različite mjere i akcijske planove od digitalizacije administrativnih postupaka do umanjenja parafiskalnih i neporeznih davanja. Predviđa se i stvaranje uvjeta za "bolju komunikaciju s poslovnim sektorom tijekom izrade propisa", kao i digitalizaciju procjene ekonomskih učinaka na mala i srednja poduzeća.

Valja dodati da je za analizu poreznih poticaja za istraživanje i razvoj predviđeno 2,25 milijuna kuna, za pripremu i provedbu plana za poticanje inovacija šest milijuna kuna, a za pripremu strateških dokumenata za digitalnu transformaciju gospodarstva i umjetnu inteligenciju tri milijuna kuna. Još 50 milijuna kuna je za financiranje digitalnih centara za inovacije.

Inače, u NPOO-u je pod pojmom "gospodarstvo" predviđeno ukupno 26 milijardi kuna, a "otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo" je samo fragment. Ostatak od 20 milijardi kuna je za razne javne projekte, od energetske tranzicije, vodnog gospodarstva i gospodarenja otpadom preko prometa do "unapređenja korištenja prirodnih resursa i jačanja lanca opskrbe hranom", dok su bespovratne potpore još predviđene za turizam.

Hrvatske udruge turizma

Turističkom sektoru treba 25 puta više novca

Tridesetak stranica dugački dio dokumenta koji se odnosi na sektor turizma pokazuje kako je NPO predviđeno financijski potpomognuti tri tipa investicija u turizmu, od čega će privatnom sektoru interesantna biti ona koja se odnosi na "poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzetnika".

Riječ je o investiciji od 1,25 milijardi kuna kojom će se poticati razvoj turističkih proizvoda prihvatljivih za okoliš kao i općenito inovativnih digitalnih proizvoda, no zasad je nešto konkretnije od toga teško izvući jer će dodatni kriteriji za odabir projekata tek biti određeni.

U svakom slučaju, tu će se bespovratna sredstva davati za proizvode koji pridonose povećanju higijenskih standarda, smanjenju otpada ili emisijskih plinova te sličnih proizvoda.

Iznos od 930 milijuna kuna namijenjen je jedinicama lokalne samouprave te tvrtkama u državnom vlasništvu kako bi uz pomoć njega prilagodile i poboljšale infrastrukturu, a najmanji iznos od 10 milijuna kuna namijenjen je segmentu turističke radne snage jer se pomoću njega planira financiranje izrade obrazovnih programa u specifičnim turističkim područjima, edukacija nezaposlenih i poslodavaca te obrazovanje ljudi u sustavu TZ-ova i državne uprave.

U dokumentu su i neke reformske mjere kao što su daljnje smanjenje turističke članarine, ali i olakšavanje uvjeta za dobivanje minimalnih tehničkih uvjeta što bi poduzetnicima trebalo olakšati pokretanje poslovanja.

Iz Hrvatske udruge turizma napomenuli su da privatni sektor vapi za puno većim ulaganjima od predviđenog.

"Jedan od ključnih problema u jačanju konkurentnosti turizma Hrvatske je nepovoljna smještajna struktura jer se samo 11 posto smještajnih kapaciteta odnosi na hotelski smještaj. Stoga je potrebno uložiti značajna sredstva u obnovu i gradnju hotela, kao i ostalih smještajnih kapaciteta više dodane vrijednosti, kako bismo ojačali svoju konkurentnost i dodanu vrijednost turizma, što zahtijeva pojačane investicije privatnog sektora. Držimo da su ovo dobra početna sredstva za navedenu transformaciju. No potrebe sektora su puno veće i samo projekti koje članice HUT-a imaju iznose više od 25 milijardi kuna", poručili su. (Dora Koretić)

Ciljevi školstva

Nastava u jednoj smjeni, podići broj visokoobrazovanih

- 70 posto srednjoškolaca upisano je u strukovne programe, što je jedan od najvećih udjela u Europi. Smanjivat će se broj suficitarnih programa: ekonomisti, komercijalisti, poslovni tajnici, upravni referenti i turistički tehničari, u koje je upisan 23.491 učenik (16 posto).

- 30 posto učenika pohađa gimnazijske programe, no brojka varira po županijama: u Zagrebu je 40,90 posto gimnazijalaca, a u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u ukupnom udjelu srednjih škola na gimnazije otpada 19 posto. Cilj je doći do 40 posto.

- 60 posto učenika osnovnih škola pohađa nastavu u dvije smjene, a 3 posto u tri smjene. Ulaganjem u dogradnju i gradnju škola, doći do jedne smjene i koncepta cjelodnevne nastave.

- 76 posto djece (od tri do šest godina) obuhvaćeno je predškolskim odgojem. Cilj EU je 96 posto obuhvata predškolskim programima. Čak 69 posto romske djece ne pohađa ni vrtić ni predškolu.

- 21 posto 15-godišnjaka ostvaruje ispodprosječne rezultate u čitanju; u matematici je takvih 31,2, a prirodoslovlju 25,4 posto. Cilj EU je spustiti postotak pokazatelja pismenosti prema PISA kriteriju na ispod 15 posto iz sva tri područja.

- 36,6 posto osoba u dobi od 25 do 34 godine ima kvalifikaciju visokog obrazovanja, a udio odraslih u dobi od 25 do 64 posto uključenih u cjeloživotno obrazovanje je 3,5 posto. Cilj za prvu skupinu je 45 posto, a za drugu 15 posto. (Mirela Lilek)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. rujan 2021 19:47