Pandemija, obnova Zagreba nakon potresa, snažan gospodarski pad, poruke pomirenja sa srpskom zajednicom s jedne strane, konstantne prepirke između premijera i predsjednika s druge strane, afera Janaf - Vlada Andreja Plenkovića obilježila je prvih sto poprilično turbulentnih dana rada. Kao i u ostatku svijeta, pandemija koronavirusa obilježila je zadnjih osam mjeseci života i u Hrvatskoj.
Prvi put u povijesti država je na proljeće proglasila lockdown, gospodarstvo je bilo zaključano, a širenje virusa praktički zaustavljeno. Imali smo odlične rezultate i bili primjer u svijetu, no s druge strane ekonomija ovisna o uslužnim djelatnostima, turizmu i osobnoj potrošnji snažno je pala, pa Vlada predviđa pad BDP-a u ovoj godini za osam posto, a Europska komisija čak i veći, od 9,6 posto. Ipak, zbog obuzdavanja epidemije Hrvatska je imala najbolju turističku sezonu na Sredozemlju, došlo nam je oko 50 posto prošlogodišnjih turista, pa su i prijašnje procjene o padu BDP-a korigirane nabolje.
Unatoč snažnom padu gospodarstva, zbog masovne financijske potpore privatnom sektoru broj nezaposlenih tek je blago povećan i može se reći da se uspjelo sačuvati radna mjesta jer imamo čak i blagi porast zaposlenih. Vlada je za mjere očuvanja radnih mjesta osigurala više od 11 milijardi kuna privatnom sektoru kroz direktne poticaje, ali i oprost poreznih davanja. S druge strane, zbog pomoći gospodarstvu, nakon stabilizacije javnih financija u prijašnjem mandatu, kada su se planirali suficiti i udio javnog duga u BDP-u se značajno smanjivao, deficit proračuna u ovoj godini bit će na razini osam posto BDP-a i iznosit će 29,5 milijardi kuna, a javni dug popet će se na 86 posto BDP-a.
Astronomski iznosi
U to nisu uračunati dugovi u zdravstvu, koji ukupno dosežu astronomskih 10 milijardi kuna, a samo veledrogerijama država za lijekove duguje pet milijardi kuna, zbog čega je obustavljena isporuka lijekova bolnicama. Vlada je rebalansom pronašla 1,8 milijardi kuna za isplatu dugova veledrogerijama, no suočit će se i s tužbama liječnika za neplaćene prekovremene sate, a sindikati javnih službi najavljuju i dvije milijarde kuna teške tužbe za neisplatu povećane osnovice iz 2016. Unatoč svim tim problemima i neizvjesnosti oko pronalaska cjepiva, za iduću godinu planira se rast BDP-a od pet posto te deficit od 2,9 posto, što je jedan od najmanjih deficita među svim državama članicama EU, pa mnogi stručnjaci, ali i HDZ-ovci, smatraju da je proračun za 2021. nerealan i da treba staviti po strani ispunjavanje kriterija iz Maastrichta i snažno poticati gospodarstvo.
Naime, Hrvatska je 10. srpnja ušla u Europski tečajni mehanizam (ERM II), čekaonicu za uvođenja eura, a da bismo zajednički uveli europsku valutu, moramo ispuniti neke kriterije, među kojima su najvažniji razina javnog duga i deficita. U drugi val pandemije Vlada je ušla balansirajući između očuvanja gospodarske aktivnosti, zdravlja građana i očuvanja zdravstvenog sustava. Unatoč činjenici da imamo rekordan broj novozaraženih, da smo u vrhu Europske unije po broju zaraženih na 100.000 stanovnika u 14 dana te da se većina država oko nas ponovno zaključava, uvode policijske satove ili strože mjere, Vlada se odlučila za jedan od najliberalnijih pristupa u Europi.
S jedne strane postoji snažan pritisak pojedinih znanstvenika da se ponovno uvede neki blaži oblik djelomičnog zatvaranja, ili barem neke strože mjere, dok s druge strane poduzetnici vape da se ekonomija održi na životu. U Hrvatskoj je tek ograničen broj osoba na javnim okupljanjima, uvedena je obveza nošenja maski i smanjeno je radno vrijeme ugostiteljskih objekata, dok sve drugo normalno funkcionira, a škole su otvorene. Vlada smatra da se trend porasta zaraženih smanjuje, da nam bolnice, iako pod velikim pritiskom, još uvijek nisu prenapregnute, da ove blage mjere djeluju te da si Hrvatska s ovako krhkom ekonomijom ne može priuštiti još jedno zatvaranje, odnono lockdown.
- Premda nam se broj zaraženih značajno povećao u proteklom mjesecu te se tri tjedna zaredom udvostručavao svakih sedam dana, u posljednjih 10 dana vidimo, iako broj zaraženih i dalje raste, da raste sve sporije. To nam daje naznaku da mjere djeluju - smatraju u Vladi. Kao da nije bila dovoljna ova najveća kriza nakon Drugog svjetskog rata, Zagreb i okolicu pogodio je i snažan potres uslijed prvog vala pandemije, što je uzrokovalo ogromnu štetu na zgradama i kućama tešku preko 80 milijardi kuna. Zato je pripremljen Zakon o obnovi Zagreba i okolice, za koji će trebati izdvojiti preko 40 milijardi kuna, a usvojeni su i mnogi zahtjevi oporbe, pa je u Saboru izglasan velikom većinom.
Potpisan je i ugovor o osnivanju Fonda za obnovu, koji će voditi Damir Vanđelić, a usvojen je i program mjera. Hrvatskoj će na raspolaganju biti i 683 milijuna eura iz Europskog fonda solidarnosti. U prvih sto dana djelovanja Vlada se suočila i s nezapamćenim napadom s obilježjima terorizma koji je izveo radikalizirani mladi čovjek pucajući po policajcima koji su čuvali Banske dvore. Jedan policajac je teško ranjen, napadač se ubio, a na Markovu trgu uvele su se strože mjere sigurnosti te se počelo propitkivati kako uopće djeluje sigurnosni aparat u državi. Premijer je za napad neposredno optužio Domovinski pokret jer su po njemu svojim istupima potaknuli mladića na radikalizaciju.
Odjeci poruka
Snažno su, pak, odjeknule poruke pomirenja između srpske zajednice i hrvatskog naroda koje je slao državni vrh. Potpredsjednik Vlade iz redova SDSS-a Boris Milošević otišao je prvi put u povijesti u Knin na obilježavanje 25. godišnjice Oluje, a premijer i ministar branitelja poklonili su se civilnim srpskim žrtvama u Varivodama i Gruborima. Usred svih ovih događanja, kriza i turbulencija, predsjednik Republike Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković tjednima su okupirali javnost svojim prepucavanjima. Sve je krenulo nakon afere Janaf. U rujnu su uhićeni dugogodišnji šef Janafa Dragan Kovačević, SDP-ov gradonačelnik Nove Gradiške Vinko Grgić, HDZ-ov gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić i brojni drugi akteri zbog sumnji na pogodovanje i namještanje poslova za tvrtku Elektrocentar Petek te primanje mita. Javnost je tako doznala da je navodno mito Kovačević primio u svojim prostorijama u Slovenskoj ulici, koje su bile neslužbeno okupljalište brojnih moćnika, koje su nazivali "klub". Tamo su bila trojica Plenkovićevih ministara, sudac Županijskog suda, bivši predsjednik države, ali i sadašnji, Zoran Milanović.
Nekako baš nakon tih otkrića Milanović je počeo kritizirati DORH jer su mjere tajnog praćenja trajale 10 mjeseci. Zapitao se zašto policija odmah nije upala u "klub" u trenutku kad je Kovačević navodno primio mito, a premijera je prozvao da je morao znati za tajne izvide. To je tek bio početak obračuna dvojice najmoćnijih ljudi u državi. Prepucavanja su na momente prelazila sve granice uljudnog ponašanja. Tako smo čuli da je jedan šmrkavac, a drugi jazavac, izvlačilo se prljavo rublje, sazivale su se izvanredne konferencije za medije na kojima se vrijeđalo na sve strane, a za to vrijeme broj zaraženih je rastao, nisu se isporučivali lijekovi bolnicama, medicinsko osoblje je padalo s nogu od posla. Svađali su se i oko napada na Banske dvore, predsjednik je zatražio sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost, premijer mu je odgovorio da će se prvo sastati Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti.
Premijer je u jednom trenutku odlučio ignorirati predsjednikove napade, pa se sada njegov ministar obrane Mario Banožić nastavio prepirati s predsjednikom, i to oko - zajedničkog polaganja vijenaca za Svisvete. A premijer je htio poslati poruku da se Vlada ipak bavi važnijim stvarima, pa je odmah nakon što je odlučio prekinuti prepucavanja sazvao sastanak članova Vlade u subotu, kako bi raspravljali o Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. i Nacionalnom planu oporavka i otpornosti. Ova dva dokumenta ključna su za povlačenje 24,2 milijarde eura koje je Hrvatska uspjela ispregovarati u Europskoj komisiji za idućih sedam do 10 godina.
No, sastanak je bio nesretan za ministricu turizma i sporta Nikolinu Brnjac, koja se zarazila koronavirusom. Nakon nje je pozitivna bila i ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak, a dvojica ministara morala su u samoizolaciju. Vlada je za iduću godinu pripremila i novi, peti krug poreznog rasterećenja te najavila rast minimalne plaće na 3400 kuna. Novi krug porezne reforme obuhvaća smanjenje stopa poreza na dohodak s 24 na 20 posto, s 36 na 30 posto i s 12 na 10 posto. Također, za poduzetnike koji imaju prihode do 7,5 milijuna kuna stopa poreza na dobit smanjuje se s 12 na 10 posto, a povećava se i prag za one koji PDV mogu podmirivati nakon naplaćene fakture - sa 7,5 milijuna kuna prihoda, na 15 milijuna kuna. Efekt novog rasterećenja u 2021. je 1,8 milijardi kuna, a ukupno od 2017. preko 10 milijardi kuna.