Vrh Hrvatske demokratske zajednice odlučio je što prije nastaviti s procesom unutarstranačkih izbora. Objavio je to šef stranke Andrej Plenković u utorak navečer nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog vijeća. Novi glavni tajnik HDZ-a Kruno Katičić dobio je u zadatak da u roku dva tjedna pripremi sve za izbore u skladu s epidemiološkom situacijom. Odluka je to koja se u HDZ-u dugo čekala. Naime, nakon što je polovicom ožujka izabrano vodstvo stranke, izborni proces je zaustavljen zbog koronakrize.
Na više stranačkih sastanaka proteklih mjeseci vodili su se razgovori kada i na koji način nastaviti s izbornim procesom.
Bilo je, kako se moglo čuti u stranci, raznih prijedloga, od onih da se za sada, zbog epidemije, samo imenuju predsjednici gradskih, općinskih i županijskih organizacija, do toga da se izborni proces nastavi tek nakon lokalnih izbora koji su u svibnju 2021. godine.
Za odgodu je uglavnom bio dio onih HDZ-ovaca čije pozicije u lokalnim organizacijama nisu više tako jake, a njihov glavni argument je da nije dobro održavati izbore u ovako kritičnoj situaciji zbog korone i to samo nekoliko mjeseci prije lokalnih izbora. I sam predjsednik stranke Andrej Plenković je, navodno, jedno vrijeme bio za opciju da se sve odgodi do proljeća sljedeće godine. No, očito se na kraju priklonio onima koji su zagovarali ideju da se stranački izbori nastave što je moguće prije, a među kojima su bili gotovo svi potpredsjednici stranke i njegov zamjenik.
U Plenkovićevoj odluci da se nastave unutarstranački izbori nema ništa neočekivano i ona je prilično logična. Nakon što je u ožujku izborio još jedan mandat na čelu stranke i uvjerljivo pobijedio HDZ-ovu Opciju za promjene u kojoj je, uz ostale, bio i njegov donedavni zamjenik Milijan Brkić, te s iznenađujuće dobrim rezultatom dobio parlamentarne izbore, moglo se očekivati da će Plenković htjeti iskoristiti situaciju do kraja kako bi uspostavio nove odnose snaga u stranci te se riješio nekih kadrova.
To je posebno bitno zna li se da je njegov bivši zamjenik Milijan Brkić dugo pod kontrolom imao neke stranačke organizacije, što se posebno odnosi na zagrebački HDZ, ali i još neke sredine. Uz tu političku motivaciju, važno je i pitanje legitimiteta tek izabranih kadrova, dakle onih kandidata koji će ići i na lokalne izbore.
No, time se Plenković s jedne strane i ograđuje od odgovornosti za rezultate tih izbora s obzirom na to da bi njegova odgovornost bila puno veća da na izbore idu kadrovi koje je direktno nametnuo vrh HDZ-a. Kako će se i na koji način organizirati unutarstranački izbori i kako će se sazivati skupštine lokalnih organizacija, još nije poznato, kao što nije poznato ni kako će biti organiziran sabor stranke na kojem se biraju središnja tijela.
Sve će to, naravno, ovisiti o epidemiološkoj situaciji i vjerojatno će se mnoge stvari rješavati u hodu. A čak ako se sabor stranke i ne održi na način kao do sada, kao što nagađaju neki članovi, to je manje bitno. Za ono što slijedi najvažnije je da se izaberu predsjednici i potpredsjednici stranačkih organizacija, općinskih, gradskih i županijskih, a oni će se također birati po sistemu jedan član - jedan glas, kao što se u ožujku ove godine biralo i vodstvo stranke.