U nastavku donosimo:
- usporedbu rezultata Ankete o dohotku stanovništva kroz više kriznih razdoblja i što to znači za životni standard
- stavove i tumačenja ekonomista Ivice Brkljače o pouzdanosti podataka i promjenama u percepciji građana
- analizu Marine Tkalec o utjecaju rasta minimalne plaće, tržišta rada i demografije na rizik od siromaštva
- uvid Vladimira Arčabića u dvije inflacije, zategnuto tržište rada i razliku Hrvatske naspram Njemačke
- iskustva, usporedbe i stavove o tome gdje su granice napretka bez strukturnih reformi i što još koči kućanstva
Ima tome već 13 godina, no kad su istraživači 2013. godine Hrvate pitali kako spajaju kraj s krajem, njih čak 62,5 posto odgovorilo je da to uspijeva teško ili vrlo teško, a više od 70 posto njih, dakle dvije trećine, kazalo je kako si ne može priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće.
Bilo je i tužnijih slika od ovih - 14 posto njih te je godine procjenjivalo kako si ne mogu svaki drugi dan priuštiti obrok koji sadrži meso ili ribu, 65 posto kućanstava nije moglo podmiriti nikakav neočekivani financijski trošak dok ih je čak trećina kasnila s plaćanjem režija.
Ubrzajmo na 2025. - rezultati iste Ankete o dohotku stanovništva, koju Državni zavod za statistiku provodi svake godine, ukazuju na to da su se stvari u Hrvatskoj drastično promijenile.
Sada kraj s k...
