Hrvatska od jučer ima besplatnu mobilnu aplikaciju kojom se želi spriječiti širenje zaraze koronavirusa "Stop Covid-19" koju je razvila državna tvrtka APIS IT čime se priključujemo brojnim drugim europskim i svjetskim državama koje imaju slična rješenja. Aplikacija se može skinuti na servisima Google Play i App Store, a njeno korištenje potpuno je bazirano na dobrovoljnosti, odnosno razvijena je na principu razmjene kriptiranih ključeva putem Bluetootha na Google i Apple tehnologiji, a nije bazirana na praćenju lokacije, odnosno GPS-a.
Sličnu aplikaciju ima i Njemačka, a koristi je već oko 16 milijuna ljudi, no upitna je njena korisnost za sprječavanje zaraze budući da ovisi isključivo o dobroj volji zaraženih. Aplikacija je i u Australiji uvedena još u travnju, a već nakon mjesec dana korištenja brzo se pokazalo da je od "vitalnog interesa za zemlju koja ne može više ići u lockdown", postala beskorisna i da je tek jedan Australac pomoću nje doznao da je zarazan.
Zaštićena privatnost
Aplikacija radi na principu dodjele nasumičnih ključeva (ID-jeva) svim mobitelima. Ključevi ne sadrže podatke o uređaju niti osobne podatke korisnika. Izmjenjuju se nekoliko puta svakog sata kako bi privatnost bila zaštićena. Kada se korisnik aplikacije nađe u blizini drugog korisnika aplikacije, mobiteli razmjenjuju ključeve putem Bluetootha. Na taj način aplikacija može pratiti ostvarene kontakte bez mogućnosti da identificira korisnika ni osobu s kojom je bio u kontaktu unatrag 14 dana. Riječ je o takozvanom "digitalnom rukovanju".
Korisnici koji imaju pozitivan laboratorijski nalaz na Covid-19 putem aplikacije mogu poslati svoje nasumične ključeve emitirane u prethodnom razdoblju, čime oni postaju dostupni ostalim korisnicima aplikacije, isključivo ako to žele. Slanje nasumičnih ključeva radi se upisivanjem koda koji je za pozitivnu osobu generirao liječnik ili epidemiolog nakon pozitivnog nalaza na Covid-19. Ako je korisnik bio u kontaktu s osobom koja je nakon pozitivnog nalaza podijelila svoje ključeve, dobit će obavijest i uputu kako postupiti.
S aplikacijom će se dijeliti datum i trajanje izloženosti te razina izloženosti koja može biti od niske, srednje do visoke, ovisno o tome na kojoj je udaljenosti od zaražene osobe bio korisnik i koliko dugo. Visoki rizik je korisnik koji je bio u kontaktu na dva metra od zaraženog i to 15 minuta unatrag 48 sati, što su definirali epidemiolozi koji su sudjelovali u izradi aplikacije. Ako je korisnik bio u kontaktu sa zaraženom osobom koja se prijavila u aplikaciju, o tome će dobiti i notifikaciju.
Nakon jednog klika na notifikaciji, dobit će i prikaz izloženosti, odnosno aplikacija upozorava koji je bio stupanj izloženosti i kada se točno dogodio.
Izloženost
Nakon toga aplikacija šalje obavijest što činiti dalje. Primjerice, savjetuje korisniku da prati svoje simptome narednih dva tjedna putem aplikacije Andrija, ako je niska izloženost. Da nosi masku prilikom izlaska iz kuće i izbjegava kontakt sa starijima, a ako razvije simptome, ili ako je visok rizik izloženosti, onda da ostane kod kuće te nazove svog liječnika koji ću mu dati daljnje upute.
Kada je riječ o zaštiti osobnih podataka, ova je verzija aplikacije puno sigurnija od onih koje prate lokaciju i prikupljaju osobne podatke. Ne prikupljaju se, naime, osobni podaci poput imena i prezimena, datuma rođenja, adrese, broja mobitela, aplikacija ne može identificirati korisnika niti osobu s kojom je bio u kontaktu, ne prikupljaju se lokacijski podaci (GPS) niti se prati kretanje, a podaci su kriptirani i njima upravlja Ministarstvo zdravstva.
Lažne uzbune
No, prema njemačkom iskustvu, to je upravo i najveća mana aplikacije. Naime, DW nedavno je objavio članak u kojem analiziraju kako unatoč velikom broju korisnika aplikacije koja funkcionira na sličnom principu kao i hrvatska, broj zaraženih u Njemačkoj nakon mjesec dana korištenja ponovno raste. Uz to što aplikacija šalje "lažne uzbune" i što ne funkcionira na nekim starijim mobitelima, upravo je činjenica da je ona dobrovoljna najjači argument da je zapravo poprilično beskorisna.
Tako je uprava milijunskog grada Düsseldorfa, u kojem je virus dosta prisutan, nedavno priopćila da se dosad samo osmero ljudi prijavilo za testiranje jer ih je upozorila aplikacija, a svih osmero su bili negativni. Ukupno je 500 zaraženih poslan kod, ali je pitanje koliko se od njih i prijavilo da su zaraženi. Podaci o tome ne objavljuju se.
Ministar zdravstva Vili Beroš jučer je na predstavljanju aplikacije rekao kako je dogovor na razini EU bio da ona bude dobrovoljna, da će tako i ostati ako se znatno ne pogorša epidemiološka situacija.
- Cilj je poboljšanje epidemiološke slike uz pomoć tehnologije koja omogućava brzo obavještavanje osobe koja je bila u kontaktu sa zaraženom osobom. Nakon što prođe ugroza od epidemije aplikacije se neće moći koristiti. Osigurana je i prekogranična interoperabilnost - poručio je Beroš uz nadu da će se kao i u Europi iz dana u dan i u Hrvatskoj povećavati broj korisnika.
Saša Bilić, predsjednik Uprave APIS IT-a, naglasio je kako su oni u potpunosti razvili aplikaciju i dali je na raspolaganje Ministarstvu, a kod će biti uskoro dostupan kao open source.
- Koristi se operacijski sustav Googlea i Applea, a time je i potrošnja baterije manja. U svrhu zaštite privatnosti mobiteli razmjenjuju ključeve i sve je na anonimnoj i dobrovoljnoj bazi - naglasio je Bilić.