Mađarska naftna kompanija MOL još od početka prošlog desetljeća postala je strateški partner hrvatskoj državi u Ini, a s vremenom je postala i najveći pojedinačni dioničar domaćeg naftnog konglomerata. Iako niti država niti mađarska tvrtka nemaju većinski udio, upravljačka prava de facto drži mađarska strana, čiji je udio 4,3 postotna poena veći od državnog.
MOL je u Inu ušao najavljujući planove modernizacije dviju rafinerija - one u Sisku i one u Rijeci, no prema trenutnom stanju stvari, čini se da bi sisačka rafinerija mogla biti pred gašenjem. Istovremeno, država se spori s MOL-om oko dioničarskog ugovora za koji DORH pokušava dokazati da je produkt koruptivnih radnji u kojima su sudjelovali bivši premijer Ivo Sanader i čelnik MOL-a Zsolt Hernádi.
Nakon presude na arbitražnom sudu u Ženevi, kojim su odbijeni svi zahtjevi Hrvatske da se dionički ugovor proglasi ništetnim, premijer Andrej Plenković najavio je da Vlada razmišlja o mogućnosti preuzimanja Ine od MOL-a, koja ne bi povećavala hrvatski javni dug, a kao jedna od opcija pojavila se ideja da se novac nađe kroz javnu ponudu 25 posto minus jedna dionica HEP-a. No, zasad se ta ideja nije konkretnije razradila.
Najnovija opcija za budućnost Ine pojavila se u vidu ruske naftne kompanije Rosnjeft, čiji je čelnik Igor Sečin u nedavnom intervjuu za Jutarnji otvoreno iskazao spremnost da taj energetski div uđe u Ininu vlasničku strukturu.
Svoje mišljenje o ovom bitnom pitanju po Hrvatsku možete nam ponuditi u anketi, ili u komentarima ispod članka.