ODLUKA O OPTUŽNICI PROTIV BANDIĆA

Anto Nobilo: Zašto bi netko nekome pogodovao da bi u tom poslu poslije izgubio

 CROPIX

Optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu sutra bi trebalo odlučiti hoće li potvrditi, vratiti na doradu ili u potpunosti odbaciti USKOK-ovu dopunjenu i izmijenjenu optužnicu protiv gradonačelnika Milana Bandića u kojoj ga se, između ostalog, tereti da je sa suradnicima pogodovao tvrtki Cezar, članici CIOS Grupe u vlasništvu Petra Pripuza, u dodjeli poslova oko zbrinjavanja otpada.

Osim ovog, Bandića se tereti i za izbjegavanje plaćanja poreza na donacije za svoju predsjedničku kampanju, čime je gradski proračun navodno oštetio za više od tri milijuna kuna, a državni proračun za više od 540 tisuća kuna. USKOK traži i da se ta dopunjena optužnica spoji sa slučajem Agram.

Pregovaranje

Podsjetimo, do izmijenjene USKOK-ove optužnice došlo je nakon što su sudski vještaci po nalogu Županijskog suda u Zagrebu vještačili odnos između Holdinga, koji je tada vodio Slobodan Ljubičić, i Pripuzove tvrtke Cezar te zaključili da u konkretnom slučaju nije nastupila šteta za ZG Holding te da je Cezar svoje usluge naplatio ispod tržišne cijene.

Tada je USKOK morao odbaciti materijalnu korist za okrivljenike i optužnicu temeljiti na pogodovanju tvrtki Cezar, odnosno na činjenici da se nije raspisivao javni natječaj nego se išlo na pregovarački postupak javne nabave bez javne objave.

Na zaključcima financijsko-knjigovodstvenog vještačenja u kojem su sudjelovali i vještaci iz područja gospodarenja otpadom temelje se osnovni prigovori obrane Bandića, Pripuza, Ljubičića i drugih, a odvjetnik Anto Nobilo, koji u ovom slučaju zastupa Pripuza, kaže kako nakon vještačenja i dopunjene optužnice postavlja pitanje zašto bi netko pogodovao da bi u tom poslu kasnije izgubio.

Poziv

U samoj optužnici navodi se kako se Grad neosnovano pozivao na žurnost da bi sklopio posao s Cezarom i time se pogodovalo Pripuzu, kako je Grad mogao predvidjeti da će doći do problema s otpadom, kako tvrtka Cezar nije bila jedino rješenje zbrinjavanja otpada te kako se natječajna dokumentacija prilagođavala željama Cezara.

Obrane okrivljenih, očekivano, odbacile su ovakve navode tužitelja te podsjećaju da je resorno ministarstvo u srpnju 2013. donijelo novi, stroži Zakon o održivom gospodarenju otpadom u kojem se navodi kako se otpad mora oporabiti, a ne samo odložiti te kako je isto ministarstvo u listopadu 2013. zabranilo Holdingu odlaganje glomaznog otpada na Jakuševcu.

Mjesec dana nakon toga posebnim rješenjem naložilo je Gradu Zagrebu hitno uklanjanje i zbrinjavanje glomaznog otpada kojeg su građani odbacili na ulice, i to u roku od pet dana radi sprečavanja daljnjeg onečišćenja okoliša i zaštite zdravlja ljudi. Grad je tada poslao pozive komunalnim tvrtkama iz okolice na koji se javila samo tvrtka iz Velike Gorice, no oni su odustali zbog nezadovoljstva građana.

- Ministarstvo je naredilo rok od pet dana, i prema zakonu to je dovoljan razlog za žurnost i neposrednu pogodbu. Cezar je u tom trenutku jedini imao sve potrebne dozvole za taj posao i kako je pokazalo vještačenje, cijeli je posao obavio ispod tržišne cijene - navodi Nobilo.

Prešućivanje

USKOK tvrdi da su okrivljenici iz Grada i Holdinga uvjete natječaja prilagođavali onim dozvolama i mogućnostima tvrtke Cezar te da Bandić i Ljubičić namjerno nisu željeli ishoditi dozvolu za odlaganje glomaznog otpada na Jakuševcu samo kako bi posao dobila CIOS Grupa. Obrana takve teze odbacuje i prigovara tužiteljstvu da namjerno prešućuju činjenicu da Grad i Holding to nisu bili u mogućnosti radi novog Zakona o gospodarenju otpadom.

Navode i kako su ovlašteni vještaci na temelju usporedbe stvarno obavljenih usluga te plaćene cijene zaključili da je sve bilo u skladu s tržišno prihvatljivim cijenama te kako nije došlo do štete za Holding. Pokazuju i otvoreni javni natječaj prema kojem je Komunalac iz Samobora isti posao dodijelio Cezaru, ali uz znatno veću cijenu. Što se tiče izmijenjene natječajne dokumentacije, obrane navode da je Čistoća prvo tražila odlaganje, a ne oporabu otpada, što je po zakonu i trebala. Prema ocjeni vještaka, oporaba je znatno složeniji proces, skuplji i neusporediv s cijenom odlaganja.

- Holding je za taj posao imao odobreno 6,2 milijuna kuna, a ta sredstva pokazala su se neznatna za oporabu predviđene količine glomaznog otpada. Zato se išlo na smanjenje količine, jer je cijena oporabe veća od cijene odlaganja. A i ta cijena bila je daleko ispod tržišne - objašnjava Nobilo.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. kolovoz 2022 12:43