Osječko-baranjska županija 2. lipnja obilježava svoj dan, kao podsjetnik na 2. lipnja 1997. godine, kad su se u Belom Manastiru uz nazočnost predsjednika Republike Hrvatske, izaslanstva Vlade i Sabora i predstavnike UNTAES-a i drugih međunarodnih organizacija, prvi put od njezina osnivanja 1993. godine, u završnoj fazi dovršenja procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja na okupu našli predstavnici političkog života svih dijelova cjelovite Županije.
U povodu Dana županije razgovarali smo sa županom Ivanom Anušićem.
Kako ocjenjujete stanje u Osječko-baranjskoj županiji?
- Gospodarski u uzlaznoj putanji i politički stabilno. Posljednjih godina bilježimo porast novootvorenih obrta i tvrtki, više zaposlenih, porast prosječne plaće na području županije te zaustavljen odljev stanovništva. Županija nije poslodavac u gospodarskom smislu, ali može biti generator razvoja. Proteklih smo godina pokrenuli brojne kapitalne i infrastrukturne projekte, otvorili nove potpore prateći potrebe poljoprivrednog, gospodarskog i turističkog sektora i time zasigurno pridonijeti pozitivnim gospodarskim trendovima kojima svjedočimo. Istaknuo bih važnost izgradnje Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće te Gospodarskog centra u Osijeku. RDC je investicija o kojoj se gotovo 20 godina govorilo u županijskoj upravi jer postoji stvarna potreba za njegovom izgradnjom. Zbog toga je to bio jedan od prvih projekata koji smo krenuli realizirati u mom prvom mandatu. Do kraja godine imat ćemo spremnu hladnjaču, pakirnicu, sortirnicu, linije za ekološku proizvodnju i stručnu i znanstvenu pomoć OPG-ovima koji će kroz proizvođačku organizaciju biti korisnici Centra. Uvezat ćemo RDC i s drugim županijskim projektom besplatnim školskim obrokom za sve osnovnoškolce koji provodimo već četiri godine. Gospodarski centar je projekt u partnerstvu s Gradom Osijekom i Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU, koji će Osijeku, županiji, ali i cijelom istoku Hrvatske ponuditi novi, moderan prostor za sajmovanje i javno-poduzetničku i poslovnu infrastrukturu, koja će poduzetnicima pružiti priliku za bolju suradnju i u konačnici osnažiti gospodarsku aktivnost.
Prije godinu dana u predizbornoj kampanji govorili ste da je Projekt Slavonija donio puno benefita i dobrih projekata, ali nedovoljno te da bi ga trebalo pojačati i ubrzati. Ide li to prema vašim željama i jeste li zadovoljni dinamikom?
- Taj je projekt prvenstveno ispravio nepravdu koju je istoku Hrvatske nanijela bivša SDP-ova Vlada nepravednom podjelom statističkih regija i pružio je mogućnost povlačenja europskih sredstava, no uspješnost projekta prije svega ovisi o nama koji pripremamo i apliciramo projekte. Na području Osječko-baranjske županije trenutačno se provode europski projekti vrijedni više od 7,2 milijarde kuna. Da bismo dodatno intenzivirali povlačenje sredstava iz EU, potrebno je napraviti određene zakonske izmjene o kojima sam govorio i prije. Vjerujem da će se to uskoro i dogoditi.
Gdje vidite Osječko-baranjsku županiju ili čak cijelu Slavoniju i Baranju za tri godine u smislu gospodarske razvijenosti?
- Slavoniju vidim u kontinuiranoj uzlaznoj putanji u gospodarskom i svakom drugom smislu, ali ju isto tako vidim kao regiju koja svoje potencijale koristi za razvoj, za što je preduvjet izmjena pojedinih zakonskih okvira. Govorim prije svega o drvnoj masi, poljoprivredi i proizvodnji hrane te poreznoj politici. Za tri godine, a i prije, vidim i kako se naša županija kroz znanost i obrazovanje, osnaživanjem kapaciteta Sveučilišta J. J. Strossmayera, uvezivanjem novih tehnologija s postojećim potencijalima intenzivnije razvija. To je put prema demografskom oporavku i stabilnosti istoka Hrvatske. Vidim Slavoniju i Baranju u kojoj se provode projekti koji će omogućiti povratak Slavonaca i Baranjaca koji su se iselili u posljednjih desetak godina, ali i iseljenika koji generacijama žive izvan domovine.
Jeste li zadovoljni kako se Vlada RH nosi sa svim izazovima, gospodarskom krizom, inflacijom...?
- Zadovoljan sam. Kada pogledate koje su sve izvanredne okolnosti u proteklih nekoliko godina pogodile Hrvatsku, ali i Europu i svijet, svi bismo zajedno trebali biti realni i reći da se Vlada Andreja Plenkovića odlično nosila s izazovima. U vrijeme korone Vladinim mjerama spriječeni su brojni otkazi u privatnom sektoru, zabilježen je gospodarski rast, podijeljeni su dodaci na mirovine, smanjen je PDV, donesen je paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata… Riječ je o nizu vrlo ozbiljnih mjera koje su pokazale da je naša Vlada dorasla situaciji.
Je li bilo teško uvjeriti premijera Andreja Plenkovića da ne smijeni ministricu Natašu Tramišak? Kako ocjenjujete suradnju s premijerom?
- Mislim da se više u javnom prostoru nametnula priča o smjeni ministrice Tramišak nego što je ona bila realna mogućnost. Tramišak odlično radi svoj posao i siguran sam kako su premijer i ministrica razgovorom riješili sve nedoumice. Nisam ja taj koji u to treba premijera uvjeravati.
Hoće li premijer doći na proslavu Dana županije?
- Očekujemo dolazak predsjednika Vlade, kojega smo pozvali, kao i njegove potpredsjednike, predsjednika Sabora, ministre, kolege župane...
Nakon najnovije eskalacije sukoba na relaciji predsjednik države Zoran Milanović - HDZ i Vlada, rekli ste da nećete predsjednika pozivati na protokolarne događaje. Je li se tu nešto promijenilo?
- Ne. Nismo ga pozvali iz razloga koje sam već ranije iznio.
Znamo da se s njim ne slažete u pitanjima unutarnje politike, ali dojam je da se oko vanjske politike, odnosno položaja Hrvata u BiH, odnosa prema Srbiji i Aleksandru Vučiću, Mađarskoj i Viktoru Orbanu uglavnom slažete. Kako to komentirate?
- Ono što mislim o politici koju prema Hrvatima i hrvatskom teritoriju vode Vučić, Orban, pa i neki drugi visoki dužnosnici susjednih država, kao i o odnosu BiH prema Hrvatima u njihovoj državi pokazujem često svojim djelovanjem i radom. Nisam siguran do koje se mjere moji stavovi podudaraju s predsjednikovim. Za razliku od predsjednika, ja po pitanju Hrvata izvan Hrvatske imam isti stav već pune 32 godine.
Nedavno ste kritizirali i izjave mađarskog premijera Orbana o Hrvatskoj. Mislite li da u tim izjavama doista ima teritorijalnih pretenzija prema Hrvatskoj ili im je prvenstveni smisao zauzimanje boljih pozicija vezanih uz kontrolu energetskih i financijskih tokova?
- A što bih trebao?! Pohvaliti te izjave?! Moramo biti svjesni činjenice da nije isto kada ovakve izjave čujemo na ulici ili kada one dolaze od premijera susjedne države ili njegovih najbližih suradnika kroz njihove službene izjave. I to ne prvi put. Nitko se nema pravo tako odnositi prema našoj državi i prema nama kao narodu. Moja poruka prema svima koji izjavama, stavovima i kartama na zidovima svojih ureda pokazuju bilo kakve pretenzije na hrvatski teritorij jest da imaju svoju državu i da o njoj vode brigu. Moraju znati da je hrvatska neovisnost stoljećima čekana, da smo 1991. godine u krvavom ratu uspjeli izboriti nezavisnost i da su ovakve izjave neprihvatljive i na razini teške provokacije koje ništa dobro ne donose odnosima naših naroda, a smatram da bi svakoj ozbiljnoj politici i ozbiljnom čelniku trebao biti cilj dobar odnos sa susjednima. Ovakve su izjave učestale, i to ne samo od strane mađarskih i srpskih dužnosnika nego i iz drugih susjednih država, i upravo zbog poruke našem narodu u tim državama takve izjave trebamo jasno i nedvosmisleno osuditi.
Mađarska s druge strane dosta novca ulaže na područje Osječko-baranjske županije. Neki to tumače kao prikriveno širenje utjecaja, ali u konačnici taj novac ostaje u Hrvatskoj. Jeste li ikada imali priliku razgovarati s Orbanom o njegovim izjavama i stavovima i biste li to voljeli? Možda da ga pozovete na neku od sljedećih proslava Dana županije...
- Kada govorimo o investicijama, njih nitko ne osuđuje i ne smatra ih nepoželjnima. Investicije na području Hrvatske imaju i druge države, i nama kao članici Europske unije i zemlji otvorenog tržišta svaka investicija je dobro došla, i tu nema dileme. Kao problem stavljam i naglašavam političke izjave, a ne investicije. S Orbanom nisam imao priliku razgovarati na tu temu, ali sam razgovarao s mađarskim veleposlanikom o Orbanovim izjavama prilikom njegova službenog posjeta Županiji. Izravno sam ga pitao je li svjestan da smo zbog iznošenja takvih stavova i iscrtavanja karata prije 25 godina završili krvavi rat koji je posebno težak bio na istoku Hrvatske, zna li da su u ratu za hrvatske granice bili i hrvatski vojnici mađarske nacionalnosti i da velik broj Mađara koji žive u Hrvatskoj ne dijeli njegovo mišljenje.
Prošloga tjedna posjetili ste Mostar. Napeto je u BiH zbog nadolazećih izbora. Kako gledate na tu situaciju i položaj Hrvata te što mislite o dobrim odnosima i suradnji HDZ-a BiH s Miloradom Dodikom?
- Interes hrvatskog naroda u BiH ne smije se ugroziti niti u jednom trenutku i sva politička energija i snaga rješavanja problema i na kraju opstanka Hrvata kao konstitutivnog naroda s puninom prava mora se jasno definirati i kao takva provoditi. Stojim osobno, kao i Vlada RH bezrezervno iza hrvatskog naroda u BiH u cilju ostvarivanja njihovih interesa i tu nema nikakve dileme niti odstupanja.