Dok premijer Zoran Milanović obilazi sjedišta najjačih tehnoloških kompanija u SAD-u u srcu Silicijske doline tražeći prilike za razvoj informatičke industrije u Hrvatskoj te promovira domaće dosege informatičke pameti, zastupnici u Saboru još jednom nisu uspjeli elektronički glasati zbog tvorničke pogreške na novom sustavu tvrtke Televic koji su porezni obveznici platili 1,7 milijuna kuna. Milanović učinke svoga puta tek treba obrazložiti, no u Silicijsku je dolinu, pokazuje istraživanje Jutarnjeg lista, otišao a da prije toga domaće IT kompanije nije pitao što one mogu ponuditi velikim tehnološkim divovima.
Ključna reforma
Mislav Balković iz Algebre ističe da je za napredak IT sektora u Hrvatskoj nužna reforma obrazovnog sustava. Informatika je danas u osnovnoj školi u statusu vjeronauka, izborni predmet za koji se očekuje da ga većina djece pohađa, a u isto vrijeme se više tehnološko obrazovanje veže uz staromodni elitistički koncept probranih talenata koji će “nositi” industriju.
Hrvoje Sagrak, direktor u informatičkoj tvrtki Infodom, tome dodaje da je praksa u kojoj se djeca informatički samoobrazuju odavno premostila nedostatke obveznog obrazovanja u kojem se prema zadnjim izjavama resornog ministra Vedrana Mornara nikakav boljitak ne može postići jer država nema novca za opremu potrebnu za informatičko obrazovanje.
Može i bez nove opreme
- Uvjeren sam da se određeni napredak može postići i sa sadašnjom opremom. Kroz novi kurikulum informatika bi trebala postati obvezni predmet. Informatiku bi trebalo uvoditi međupredmetno kroz nastavu raznih predmeta, npr. hrvatskog jezika, matematike, fizike, geografije, povijesti… Informatika i programiranje poučavaju apstraktnom razmišljanju i djeci približavaju prirodoslovne struke - kaže Balković.
Napominje da, iako smo u tehničkim znanostima blizu EU prosjeka, u prirodnim znanostima imamo tek 4 posto studenata, a prosjek EU je oko 20 posto. Dodaje i da je djecu u 21. stoljeću nužno pripremati za informatičku pismenost. Drugi važan problem su tržišne pozicije APIS-a i Fine koje u privatnom informatičkom sektoru teško razumiju.
Državni kapitalizam
Predsjednik uprave SPAN-a Nikola Dujmović nekoliko je puta isticao da se država s APIS-om i Finom ponaša kao da ima svoj telekom ili tvornicu službenih automobila i njima konkurira privatnom sektoru.
- APIS i Fina prvenstveno rade na projektima za vlasnike, grad i državu, a s druge strane konkuriraju privatnim tvrtkama. Sustav bi trebalo urediti tako da APIS i Fina budu državna tijela koja za konkretne poslove angažiraju kompanije koje nude najkonkurentnija rješenja - ističe direktor HUP-a Davor Majetić i dodaje da država ne može zaustaviti niti ograničiti razvoj ICT sektora, ali bi mogla više pomoći u proboju onoga što hrvatske tvrtke stvore na strana tržišta.
- Primjerice, kada mi u Hrvatskoj razvijemo ePDV ili e-Građanin, to je onda vlasništvo države, a ona te sustave može pokloniti državama koje to nemaju uz uvjet da hrvatske tvrtke te sustave implementiraju - objašnjava Majetić. Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP ICT granske udruge, ističe da razvoju informatičke industrije jako pomaže nedavno porezno rasterećenje rada, odnosno izmjene poreza na dohodak, jer čak i do 70 posto troška IT proizvoda i usluge često može biti trošak plaće. S tim će, tvrdi, povećati mogućnost privlačenja stranih investicija u ovom sektoru jer ćemo rasterećenjem rada biti u poziciji konkurirati Slovačkoj, Češkoj ili Mađarskoj.
Premalo inženjera
- U Hrvatskoj godišnje diplomira 1500 inženjera na preddiplomskoj i diplomskoj razini ICT studija i zbog toga se ne možemo natjecati s npr. Rumunjskom, Italijom, Nizozemskom, a da taj broj udvostručimo trebalo bi nam najmanje od 15 do 20 godina. No bez obzira na to, treba raditi na boljem usmjeravanju mladih jer ovo je jedan od rijetkih sektora koji se razvija bez obzira na krizu - kaže Balen i podsjeća da će do 2020. godine Europi nedostajati čak 900 tisuća IT stručnjaka.
- Taj trend se osjeti i u Hrvatskoj gdje je, prema podacima portala MojPosao, broj oglasa za radna mjesta u IT sektoru već početkom ove godine dostigao razine kao i prije krize - kaže Balen.
Inače, u hrvatskom ICT sektoru zaposleno je 29.648 ljudi čija je prosječna bruto plaća 1425 eura, a udio ICT-a u BDP-u je 4,2 posto.