Iako je na burzi rada s jučerašnjim danom bilo više od 280.000 nezaposlenih, a turistička sezona je pred vratima, dio tvrtki iz turističkog sektora još uvijek muku muči s pronalaženjem zaposlenika.
Kako doznajemo u jednoj od kompanija iz turističkog sektora, premda pojedine kadrove traže već dulje vrijeme, a radnicima osiguravaju i smještaj na obali, kadrovski su i dalje ‘kratki’ za više od 300 ljudi. Dio tih ljudi potreban im je za dovršetak investicija, zbog čega imaju problem s ispunjavanjem rokova, a dio za predstojeću sezonu.
- Nedostaje nam oko 200 ljudi u građevini, najviše keramičara, soboslikara i knaufera, a još uvijek tražimo i 60 kuhara te 70 konobara i barmena - žali se naš sugovornik blizak vrhu te tvrtke. Na sve dublji jaz između ponude i potražnje za sezonskom radnom snagom ukazuju i podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Prema njima, hrvatski su poslodavci za sezonske poslove u prva četiri mjeseca ove godine tražili 18.626 radnika, no s evidencije HZZ-a zaposleno ih je manje - 13.562.
Inače, poslodavci sezonce najviše traže za poslove konobara, kuhara, sobara, čistača, recepcionara i prodavača. Najviše sezonskih radnika zaposlilo se na području Istarske, Primorsko-goranske, Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske te Osječko-baranjske županije. Većina sezonaca dolazi s područja Slavonije, pokazuju podaci HZZ-a. S nedostatkom kvalificiranih kadrova suočavaju se i brojne druge hrvatske tvrtke, čije poslovanje nije nužno vezano uz turizam. Ne uspijevajući na domaćem terenu pronaći potrebna zanimanja, varaždinski je Boxmark, primjerice, iskoristio ulazak Hrvatske u EU i liberalizaciju tokova na tržištu rada s Mađarskom i posegnuo za ‘uvozom’ radne snage.
Radnici iz Mađarske
U Boxmarku, kako je Jutarnji već pisao, radi 50-ak Mađara, koji svakog jutra na rad dolaze u varaždinsku Slobodnu zonu, nakon čega se vraćaju u Mađarsku. Iako je riječ o malom broju zaposlenika u odnosu na 4100 radnika, koliko ih radi u Boxmarku, ovaj primjer jasno ukazuje na sve veći nedostatak kvalificirane radne snage u samoj Hrvatskoj te upućuje na zaključak da će taj manjak poslodavci pokušati ‘zakrpati’ i uvozom iz drugih zemalja. Nedostatak kvalificiranih kadrova, kaže Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije, posebno je izražen u turizmu i ugostiteljstvu, zatim u građevinarstvu, kao i u brodogradnji, ali i u zdravstvu.
- Radi se o teškim zanimanjima, u kojima su ili plaće razmjerno slabe ili uvjeti rada loši - ocjenjuje Bejaković. Ipak, problem nedostatka radne snage, i to unatoč ogromnom broju nezaposlenih, puno je širi od toga. Naime, velik dio nezaposlenih u Hrvatskoj, ističe Bejaković, ima slabu zapošljivost: njihova su znanja oskudna, mnogi ne govore strane jezike i uglavnom nisu mobilni.
Zastarjela znanja
Tome pridonosi i činjenica da je polovica naših nezaposlenih dugotrajno nezaposlena, pa su im, u većini slučajeva, znanja koja posjeduju zastarjela, a motivacija za traženje posla slaba. Ni hrvatski obrazovni sustav, koji je potpuno neusklađen s potrebama na tržištu rada, ne pridonosi smanjenju nezaposlenosti. Kada je, pak, riječ o zapošljavanju u turizmu, ono otvara još neka pitanja - od malih plaća, pa do sezonalnosti zaposlenja, od čega mnogi bježe kao vrag od tamjana.
Nerealna očekivanja
- I poslodavci su nerealni u svojim očekivanjima, htjeli bi da mlada osoba koju su zaposlili odmah raspolaže svim znanjima. No, naš obrazovni sustav nije takav - poručuje Bejaković. I u krugovima poslodavaca upozoravaju da je hrvatskim tvrtkama sve teže naći kvalificirani kadar. Taj je problem, kaže Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUP-a, posebno izražen u turizmu.
- Mnogi nezaposleni zapravo ni ne žele raditi, privatno se bave turizmom i poslovima vezanima uz turizam, od kojih su neki i u zoni sive ekonomije - smatra Jakelić.
Poslodavci upozoravaju i da se hrvatske tvrtke još nalaze u fazi restrukturiranja, što znači da moraju rezati troškove, pa tako i one za radnu snagu. S obzirom na sve izraženiji trend iseljavanja, naši sugovornici iz poslodavačkih krugova upozoravaju da to kod nezaposlenih u Hrvatskoj budi nerealna očekivanja, posebno kada je riječ o plaćama.
Nužne promjene
Plaće u zemljama u koje naši ljudi sele su više, no viši su i troškovi života. S druge strane, ističu, država premalo radi na rasterećenju poduzetnika, što bi potaklo i novo zapošljavanje. Velik problem poslodavci posebno vide u obrazovnom sustavu, koji ‘proizvodi’ kadrove za burzu rada. Hrvatskoj sve više, napominje Jakelić, nedostaju majstorska i proizvodna zanimanja.
- Potrebno je promijeniti cijeli koncept obrazovanja u Hrvatskoj. K tome, realno je očekivati da će se i u Hrvatskoj zapošljavati sve više imigranata - zaključuje Jakelić.