Ne bude li problema, na tržištu malih brodova od pet do sedam metara dužine iduće će se godine pojaviti primjerci iz pogona u Kovinu na Dunavu u Srbiji, gdje će nastajati udruženim srpsko-hrvatskim snagama, piše Slobodna Dalmacija.
O tome je u nedjelju u splitskim pogonima tvrtki za proizvodnju plastičnih brodica i brodske opreme s Vedranom Neveščaninom, njihovim vlasnikom, te njegovom kćeri i suvlasnicom Zoranom razgovaralo izaslanstvo iz Srbije predvođeno Milanom Stefanovićem, bivšim mornaričkim oficirom, a danas vlasnikom drvenog broda šajke, replike plovila iz 19. stoljeća, kojom od preklani Dunavom prevozi dokon i manje dokon svijet.
U izaslanstvu su još bili Dragan Jankov, vlasnik kovinskoga hotela “Plamen-grad”, koji se “bavi i metalskom strukom” te posjeduje radionice i svu infrastrukturu za ovakvu proizvodnju, Dragan Gilezan, direktor kovinske Turističke organizacije, Marko Vujičić iz Uprave za utvrđivanje sposobnosti brodova za plovidbu pri Ministarstvu prometa Republike Srbije, te Đorđe Trninić, predsjednik Udruženja nautičara u Kovinu.
− Pokušavali smo nešto slično pokrenuti i u Hrvatskoj, ali ovdje država stalno želi naplaćivati obaveze, a nemamo nikakva prava. U mojem stolu stoji masu projekata i kada sam vidio da su ovdje sve manje šanse da se nešto pametno napravi, u razgovoru s gospodinom Stefanovićem otkrio sam mogućnost pokretanja proizvodnje u Srbiji. Mogli bismo ostvariti financijsku dobit, a i ja bih realizirao neke svoje profesionalne želje – tvrdi domaćin druženja Neveščanin.
Prema njegovim planovima, do 2014. godine bit će spremni kalupi i sve potrebno za proizvodnju u Kovinu.
− Početkom sljedeće godine otišli bismo tamo radi obuke njihovih djelatnika. Potom namjeravamo započeti proizvodnju, koju ćemo i nadgledati. Ovdje planiramo, prema njihovim specifičnim zahtjevima, napraviti modelarnicu brodova – objašnjava Neveščanin, a nas zanimaju kapaciteti buduće kovinske tvornice.
Nacrti sa FESB-a
− U prvoj fazi bez problema mogu ići na stotinjak brodova godišnje, a poslije im je nebo granica. Imaju prednosti jer raspolažu s više od 80 posto onoga što je potrebno za pokretanje proizvodnje, a kad bi išli iz početka, čitava bi investicija stajala od dva i pol do tri milijuna eura. Prema našoj skici, ekipa s Fakulteta brodogradnje u Splitu, s profesorom Rokom Markovinom na čelu, izradit će idejni nacrt proizvodnih linija za opremanje brodova.
- Osim toga, naši partneri namjeravaju proizvoditi opremu za brodove od inoksa. Sve će pregledati Hrvatski registar brodova, odlučili su ići na njegove ateste jer im omogućavaju da svoje proizvode nude na europskom tržištu – objašnjava Neveščanin.
Stefanovića smo upitali kako je uopće ušao u ovu suradnju.
− Vedran i ja upoznali smo se krajem lipnja u Anconi na Jadranskoj inicijativi koju su organizirale gospodarske komore iz Srbije, Hrvatske i Italije. Tražio sam sugovornike mimo protokola, zanimalo me je ima li ikog od braće Hrvata, kako sam rekao, s kime bih mogao razgovarati, a Vedran je kazao “konačno netko s kim ne moram govoriti na engleskom”. Ovo je naš prvi sastanak u ovom sastavu, obišli smo Vedranov pogon i, uglavnom, to je ono što smo očekivali – veli Stefanović.
Kupaca, vjeruje, neće manjkati. U drugoj polovini listopada, nakon pulskog Sajma brodogradnje i nautike, Vedran će otputovati u Kovin, a potom će se, uz neizostavnu ogradu “ne bude li problema”, dogovori i pregovori operacionalizirati i pretvoriti u brodove, piše Slobodna Dalmacija.