Tomislav Aralica, sudac Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Stalne službe u Sesvetama, može suditi u parnici o članku u kojemu se kao jedan od protagonista spominje književnik i akademik Ivan Aralica, ujedno i njegov otac, a činjenica da su u najbližem mogućem rodbinskom odnosu neće utjecati na njegovu objektivnost u prosudbi u konkretnom slučaju.
Podjela društva
Odlučila je to v. d. predsjednica Općinskog suda u Zagrebu Jadranka Liović Merkaš. Riječ je o tužbi koju je protiv Alena Galovića kao glavnog urednika tjednika Express na tom sudu podnijela Željka Markić, prva predsjednica stranke Hrast, radi naknade štete zbog teksta što su ga potpisali Boris Rašeta i Ines Madunić. Tekst je objavljen u veljači pod naslovom “Domovinski pat”, s podnaslovom “Crni abecedarij leksikon”, u kojemu su autori popisali aktere s društvene i političke scene koje smatraju zagovornicima radikalizacije društva na ustaše i partizane.
Leksikon upravo počinje s imenom Ivana Aralice kojeg se apostrofira kao čovjeka koji “najjasnije artikulira sve ono što razne skupine, od HDZ-ove desnice preko prosvjednika iz Savske do pravaških intelektualaca, misle o današnjoj Hrvatskoj”. Željka Markić tužila je redakciju Expressa jer smatra da se neutemeljeno dovodi u vezu s USKOK-ovom istragom o gradonačelniku Bandiću i iznajmljivanju šatora za njezin referendum.
Smatrajući da je javno imenovanje oca kao ideologa desnog mainstreama, u društvu s Velimirom Bujanecom, “Laryjem Kingom radikalne desnice”, i Željkom Markić, predsjednicom građanske inicijative “U ime obitelji”, koja je skupljala potpise za ustavnu izmjenu definicije braka, a potom i za promjenu izbornog sustava, razlog koji Tomislava Aralicu čini subjektivnim i nepodobnim sucem koji mora odlučiti o naknadi štete, odvjetnik Alena Galovića zatražio je izauzeće.
U svom se zahtjevu pozvao na član 71. Zakona o parničnom postupku, koji određuje da sudac ne može obavljati sudačku dužnost “ako postoje okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost”.
Sedam stavki
Sutkinja Jadranka Liović Merkaš taj je zahtjev 20. srpnja odbila kao neosnovan, obrazlažući ga argumentom “kako nije utvrđeno postojanje okolnosti na sumnju u pristranost suca”. U obrazloženju odluke navodi se da je u pribavljenoj izjavi sudac Aralica “naveo da je točno da je akademik Aralica koji je spomenut u novinskom članku njegov otac, no smatra kako ta činjenica sama po sebi nije razlog za izuzeće niti ta okolnost može biti od utjecaja na njegovu nepristranost te navodi da stoga ne postoje razlozi za njegovo izuzeće”.
Taj stav Tomislav Aralica ponovio je i za Jutarnji list. Vjeruje da se ni jedna od sedam stavki koje suce diskvalificiraju kao objektivne i nepristrane ne odnosi na njega. - Potpuno je irelevantno smeta li mi ili ne što se u tekstu spominje i moj otac, zakonski propisi ne bave se tom vrstom smetnji, nego hoću li se objektivno pridržavati zakona - izjavio je Aralica.
Neuvjerljiva tvrdnja
Optuženog urednika Alena Galovića ta je odluka nemalo iznenadila.
- Nevjerojatno mi je da će sin suditi uredniku zbog teksta u kojem se kao jedan od glavnih aktera spominje njegov otac! Da mi je netko spomenuo takvu situaciju, pomislio bih da je to slučaj iz pravosuđa u Zimbabveu ili Uzbekistanu. Ne želim tu ni u kakav širi kontekst stavljati samoga akademika Aralicu, s njim sam, uostalom, napravio nekoliko velikih intervjua još prije dvadesetak godina, u profesionalnom smo smislu uvijek izuzetno korektno surađivali, mislim i da je dio teksta koji se odnosi na njega sasvim korektan. No tvrdnja da ta okolnost - o ocu se piše, a sin će suditi - neće utjecati na nepristranost, zvuči neuvjerljivo.