ARHIVSKA GRAĐA

ARHIVI UDBE NEDOSTUPNI Da je novi HDZ-ov zakon na snati, ne bi se saznalo da je 'Kolega' iz spisa SDS-a ustvari Šeks!

 CROPIX

Jutarnji je koncem studenoga 2017. objavio podatke iz dosjea nekadašnje Službe državne sigurnosti (SDS), pohranjenog i dostupnog u Hrvatskom državnom arhivu (HDA), iz kojih proizlazi da je Vladimir Šeks, sredinom 70-ih prošlog stoljeća bio operativna veza SDS-a pod kodnim imenom “Kolega”.

I prije toga, a pogotovo kasnije, bile su dostupni i drugi dokumenti, tzv. informacije, SDS-a iz kojih je bilo vidljivo da operativna veza Službe pod kodnim imenom Kolega, u jednom trenutku i “suradnik u procesu”, daje informacije službenicima SDS-a o nizu hrvatskih proljećara.

Operativna veza

Međutim, samo u dosjeu o obradi koju je SDS provodio nad Zlatkom Bagarićem, o čemu je javnost izvijestio Jutarnji list, vidljivo je tko je zapravo “Kolega”. Da je to bio upravo on potvrdio nam je tada i sam Vladimir Šeks, ustvrdivši da u vrijeme tih razgovora sa službenicima SDS-a nije znao da ga je Služba zavela kao operativnu vezu, već da je godinama kasnije saznao da su ga vodili kao operativnu vezu pod pseudonimom Kolega. Šeks je pritom, treba napomenuti, tvrdio da nikada nije surađivao sa SDS-om već da im je davao samo podatke koje su ionako već imali.

Ono što je sada važno za istaknuti jest da je potpisani novinar Jutarnjeg lista, kao i svaki drugi korisnik HDA, bez ikakvih problema, sukladno važećim zakonskim odredbama, mogao dobiti uvid u zatražene dosjee, pa tako i u dosje pokojnog Bagarića. A njegov dosje počinje informacijom SDS-a o tome kako je osječki advokat Vladimir Šeks samoinicijativno došao u prostorije SDS-a i prijavio svoja saznanja o “neprijateljskoj djelatnosti” tada vrlo mladog Bagarića kao i o zahtjevima njegova oca iz Njemačke te majke, koja je bila Šeksova klijentica. Po informacijama u tom dosjeu i njihovu sadržaju postaje posve jasno da Služba bilježi razgovore s operativnom vezom Kolega, a da se zapravo radi o razgovorima sa Šeksom. Također je vidljivo da je upravo Šeks iste te informacije o Bagariću i osobama s kojima je on kontaktirao u Njemačkoj, kao i o njihovim “terorističkim planovima”, kasnije prenio i nadležnom oficiru Vojne obavještajne službe.

Da je na snazi novi HDZ-ov Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, čiji prijedlog je ovoga tjedna na raspravi u Saboru, objava navedenih podataka iz Bagarićeva dosjea i povezivanje Vladimira Šeksa s operativnom vezom Kolega, praktično bi bilo nemoguće. Na prvu zapreku naišli bi već na prvoj stranici dosjea. Podaci same žrtve, s obzirom na to da je Zlatko Bagarić mrtav, ostali bi nam dostupni, kao i imena službenika SDS-a koji su sačinjavali pojedine dokumente. Međutim, prema odredbama prijedloga novog zakona, praktično sva druga imena u tim informacijama, njihova zanimanja, mjesta boravka i slično, trebala bi biti zatamnjena. Korisnik arhiva zapravo bi trebao dokazivati da se radi o suradniku Službe, da bi imao pristup osobnim podacima te osobe.

Klasifikacija

Je li osoba koja samoinicijativno dolazi u SDS i prijavljuje druge, suradnik Službe? Je li osoba zavedena kao operativna veza suradnik te ima li “suradnik u procesu” status suradnika? Ili su suradnici samo osobe koje imaju konkretne suradničke kartone? O tome bi, prema prijedlogu novog zakona, “netko” po “nekim” kriterijima morao odlučiti prije nego što se korisniku omogući ili ne omogući uvid u te podatke. Podatke koji su sada posve dostupni.

Osim toga, novim zakonom predviđena je i mogućnost klasificiranja već deklasificiranih podataka. S obzirom na to da je formulacija o pretpostavkama za klasifikaciju poprilično neprecizna, ne može se isključiti mogućnost da Vlada procijeni kako treba proglasiti tajnima i neke dosjee, poput dosjea Bagarić, u kojima definitivno nema ničega što bi trebalo držati u tajnosti zbog bilo kakvih nacionalnih interesa. Ali ima vezano uz interese pojedinaca i mogućeg skrivanja njihovih “škakljivih” odnosa sa SDS-om.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. svibanj 2022 12:10