Austrija ga je sagradila za potrebe tršćanske luke, kao najvažnije u monarhiji. Italiji je bio važna kontrolna točka granice nakon Rapalskog ugovora. Nijemci su ga 1945. pokušali dići u zrak, a Jugoslavija ga je modernizirala i gotovo zavela pod vojnu tajnu. Hrvatska se njime hvali kao najstarijim i svojim najzapadnijim i najsjevernijim aktivnim svjetionikom na Jadranu. Njime se upravlja, a on iza sebe ima, eto, i država i ratova i društvenih uređenja, ali pospremio je u prošlost sve - od careva do maršala. Čuvar je granica koje se oko njega pomiču, a on stoji na istome mjestu od 1818. godine.
Penjemo se kamenim polukružnim stepenicama, 152 koraka, 29 metara u vis ili 36 od razine mora, sve do "krletke", kako svjetioničari nazivaju onaj najviši dio u kojem gori svjetlo. U d...