Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan potvrdio je u svojem prvom, otkako je na toj funkciji, nastupu na televiziji da DORH i posebno USKOK sudjeluju u istrazi u aferi Hypo. Pritom je naglasio kako postoje naznake da su u određene nezakonite aktivnosti bili umiješani i hrvatski državljani.
Da je tome tako, jasno je već i iz pisanja austrijskim medija, koji su proteklih tjedana, pozivajući se mahom na završno izvješće SOKO Hypa, posebne jedinice austrijske policije, spominjali pojedine bivše i aktivne hrvatske političare te ih povezivali sa sumnjivim radnjama i crnim isplatama u suradnji s tadašnjim šefovima Hypo banke u Klagenfurtu.
Pašalić kao Mister P.
Jutarnji list već je opširno izvijestio o tome kako austrijski istražitelji raspolažu dokazima o tome da su nekadašnji ministar uprave Davorin Mlakar, prijašnji zamjenik ministra unutarnjih poslova Josip Vresk te lokalni političar Danijel Ropuš “lobirali” da se u Šimunima na otoku Pagu zemljište Hypa u zelenoj zoni prenamijeni u građevinsko. I kako su za to novčano nagrađeni. Prenijeli smo i članak iz uglednog Der Standarda u kojemu se s prodajom tog zemljišta Hypo banci 2003. dovodio u vezu Ivić Pašalić, nekadašnji savjetnik predsjednika Franje Tuđmana, kojega su u Hypo banci vodili kao VIP klijenta - Mister P.
Ono što do sada nije bilo poznato jest da su austrijski istražitelji u istom slučaju “obrađivali” i bivšeg ministra vanjskih poslova Matu Granića. To je vidljivo u izvješću SOKO Hypa u čiji sadržaj su novinari Jutarnjeg lista u međuvremenu i osobno imali prilike izvršiti uvid. Austrijska policija provjeravala je, naime, je li račun koji je Granić ispostavio tvrtki kćeri Hypo banke Monarola u Lihtenštajnu 17. rujna 2007. fiktivan, a radilo se o fakturi na 200.000 eura.
Račun odvjetnice
Policijska istraga vođena je iz nekoliko razloga. Glavni je bio taj što mu je Hypo platio crnim, ranije izvučenim novcem s računa spomenute tvrtke u Lihtenštajn. Osim toga, plaćanje nije išlo osobno Graniću ili njegovoj konzultantskoj tvrtki u Zagrebu, već je na njegov zahtjev isplaćeno na račun njegove odvjetnice Nataše Murić u Švicarsku. Nadalje, Granić je konzultantski ugovor s Monarolom sklopio 18. rujna 2007., dok je sama faktura nosila datum 17. rujna, a istražitelji su primijetili da je na ugovoru netko pokušao prepraviti datum i 18. pretvoriti u 16. rujna.
Međutim, nakon što su prikupljeni svi relevantni dokazi i nakon što su ispitani šefovi Hypa, kao i Mate Granić (24. travnja 2012.), policija je došla do zaključka da u ovom slučaju ipak nema dokaza da bi se radilo o fiktivnom računu. Pritom ističu da je Granić “de facto dobio zadatak od Hypo Bank International da lobira kod Hrvatske narodne banke da izda suglasnost za prodaju Hypa Bavarskoj Landes banci (BLB) te je dozvola i izdana u to vrijeme, 12. rujna 2007. godine. Šefovi Hypa, posebno Wolfgang Kulterer, potvrdili su istražiteljima da su upravo u spomenutu svrhu angažirali Granića, jer su trebali što prije ishoditi spomenutu suglasnost koju im je tadašnji guverner HNB-a Željko Rohatinski ranije odbio izdati. Bez te suglasnosti bio bi doveden u pitanje cijeli već dogovoreni posao preuzimanja Hypa od strane BLB-a. Kulterer je istražiteljima istaknuo kako je Granića odlučio angažirati zbog njegovih “dobrih kontakata s guvernerom Rohatinskim, kao i s članovima Savjeta HNB-a”.
- Osim toga, supruga dr. Granića radila je u HNB-u na drugoj razini - dodao je Kulterer. Sam Granić u svojoj je izjavi policiji negirao da je njegova supruga imala bilo kakve veze s ovim lobiranjem te je ustvrdio da se u ovom slučaju uopće nije izravno obraćao nikome iz HNB-a ni tadašnjem premijeru Ivi Sanaderu.
- Moja strategija bila je potpuno drugačija - rekao je Granić, dodajući da je razgovarao “s pravim ljudima”, koje nije imenovao.
Drugi tadašnji menadžer Hypa Tilo Berlin također je potvrdio Granićev doprinos u ovom slučaju, ali je istaknuo da su u lobiranju prema HNB-u znatno sudjelovali i ljudi iz Bavarske.
Na koncu, ostalo je sporno samo to koliki je honorar Granić zapravo primio za spomenuto lobiranje. Jer, prema iskazu Kulterera, s Granićem je dogovorio honorar od 400 do 500 tisuća eura.
Savjetodavne usluge
A nakon što mu je u rujnu 2007. u Švicarsku isplaćeno 200.000, za koje Granić nije mogao znati da su sumnjivog porijekla, u listopadu je iz redovnog poslovanja tvrtki iz sastava Hypo grupe dobio još preko 400 tisuća eura na račun tvrtke GMK u Vaduzu. I dok šefovi Hypa govore da se radi o Granićevoj tvrtki i isplati za iste usluge, koja je samo formalno podvedena kao savjetodavne usluge za projekt Kika u Hrvatskoj, Granić to demantira i tvrdi da se uistinu radi o uslugama u projektu Kika.
No, taj dio priče manje je zanimao austrijske istražitelje u ovom slučaju.
Tri razloga zašto je istraživan Granić
1. Glavni je bio taj što mu je Hypo banka dogovorene usluge lobiranja kod Hrvatske narodne banke platila crnim, ranije izvučenim novcem s računa tvrtke Monarola u Lihtenštajnu.
2. Plaćanje nije išlo osobno Mati Graniću ili njegovoj konzultantskoj tvrtki u Zagrebu, već je na njegov zahtjev isplaćeno na račun njegove odvjetnice Nataše Murić u Švicarskoj.
3. Mate Granić je konzultantski ugovor s Monarolom sklopio 18. rujna 2007., sama faktura nosila je datum 17. rujna, a istražitelji su primijetili da je na ugovoru netko pokušao prepraviti datum iz 18. u 16. rujna.
Novac trošili na medije: Hypo banka dala 300.000 eura za uljepšavanje slike o sebi
Podaci koje su prikupili austrijski istražitelji otkrili su još jednu vrlo zanimljivu priču izravno vezanu uz Hrvatsku. Naime, ustanovljeno je da su menadžeri austrijske Hypo banke 2007. potrošili 300.000 eura za obradu medija u Hrvatskoj, odnosno medijsko uljepšavanje slike o Hypo banci u RH.
Taj se slučaj istraživao jer “uložena” sredstva također potječu od ilegalno izvučenog novca na “porezno neutralnom terenu” u Lihtenštajnu.
Hrvatski odvjetnik
Josef Kircher uputio je 4. lipnja 2007. dopis svojim tadašnjim nadređenima Kultereru i Berlinu, u kojemu ih, među ostalim, izvještava o tome kako je “u proteklim mjesecima Hypo Alpe Adria Group, posebno HBC, u Hrvatskoj u medijima jako kritizirana i da svi pokušaji preusmjeravanja tih kritika do sada nisu dali rezultata”.
Stoga im je predložio da se poduzmu određeni koraci preko “odgovarajućih kontakata jednog hrvatskog odvjetnika prijateljski nastrojenog prema Hypu”. Na taj način, nastavlja Kircher, mogli bi dobiti informacije “preko kontakata iz Top Level politike i sigurnosnih službi u Hrvatskoj tko takve informacije, kome i u koju svrhu prosljeđuje”.
Ispitana Radojka Olić
Za ovo postupanje, odnosno očito za dobivanje informacija tko medijima daje informacije štetne za njihovu banku, Kircher traži, samo za prvu fazu, iznos od 200.000 eura porezno neutralnih sredstava.
Kircher je tijekom istrage priznao austrijskoj policiji da je najprije 200.000, a potom još 100.000 eura predao Radojki Olić, tadašnjoj menadžerici Hypo banke u Hrvatskoj za potrebe “obrade hrvatskih medija”. No, ustvrdio je da je to napravio po izravnoj uputi Kulterera, koji je, kako nastavlja, bio i prisutan prilikom jedne primopredaje novca.
Austrijski istražitelji ispitali su na ovu temu i Radojku Olić, koja im je potvrdila primitak 200.000 eura za spomenutu svrhu, dok se preuzimanja drugog dijela nije mogla sjetiti. Na žalost, ova se priča nije razjasnila do kraja pa nije ustanovljeno na što je konkretno novac utrošen.
Sastanak u kasinu
Radojka Olić opisala je, naime, kako je 200.000 eura preuzela u kuverti od Kirchera 11. lipnja 2007. tijekom jedne konferencije za menadžere Hypa koja se održavala u kasinu Velden u Koruškoj. Potpisala je da je preuzela novac, a Kircher joj je, kako je rekla u iskazu, rekao da cjelokupan iznos preda dalje jednoj osobi koja će se pobrinuti za probleme s medijima u Hrvatskoj.
- Još za vrijeme te konferencije u Veldenu u kasinu mi se obratio jedan muškarac na hrvatskom jeziku te mi se predstavio imenom i prezimenom. Ja ga od ranije nisam poznavala, a više se ne sjećam njegova imena. Rekao mi je da je on ta osoba kojoj trebam predati novac - izjavila je Radojka Olić.
Nije se, pak, mogla sjetiti da bi joj Kircher kasnije u Zagrebu predao još 100.000 eura za istu svrhu.
Austrijski istražitelji ne isključuju mogućnost da je ovih 100.000 eura, ili barem dio tog iznosa, potrošen za plaćanje privatnog detektiva Joška Draganje, kojega je Kulterer 2004. angažirao da nadzire njegova zamjenika Güntera Striedingera i tadašnjeg šefa Hypo banke u Hrvatskoj Heinza Truskallera, o čemu je Jutarnji list već izvještavao.