Bačić: ‘Spalionica na Korčuli? Prihvatio bih!‘

Potvrđena prisutnost 6500 tona opasnog otpada u Benkovcu te zagađenje podzemnih voda u Gospiću otvorili su pitanje brzine i načina sanacije ugroženih područja na području Hrvatske. Gostujući u emisiji RTL Direkt, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić govorio je o koracima koje država poduzima kako bi se riješio problem s otpadom.

Na pitanje zna li se već sada kuda će se odvoziti opasni otpad s obzirom na to da je najavljeno da se u sanaciju kreće brzo, Bačić potvrđuje hitnost postupka.

"Da, u sanaciju krećemo brzo. Tamo je sanacija samog odlagališta podijeljena u nekoliko faza. Radi se i o neopasnom i opasnom otpadu", navodi ministar.

Budući da je natječaj za neopasni otpad poništen, potpredsjednik Vlade objašnjava koji su daljnji koraci.

"Poništio ga je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost jer je najjeftiniji ponuditelj povukao svoju ponudu jer nije imao rješenje za odlaganje tog neopasnog otpada. No Vlada će na temelju članka 11. Zakona o gospodarenju otpadom i Zakona o Vladi odmah, bez javne nabave, ići u izravno ugovaranje kako bismo bez odugovlačenja tih 300 vreća sa 650 tona neopasnog otpada izvukli iz Gospića", objašnjava Bačić.

Nakon potvrde da se ide u izravno odabiranje izvođača bez ponovnog natječaja, ministar naglašava očekivanja i iznosi detalje prve faze te planove za prekrivanje zakopanog otpada.

"Ići ćemo odmah. Mi smo uvjereni da to ide najbrže što može. To je prva faza. Paralelno s njom provodimo aktivnosti na prekrivanju zakopanog otpada. To je ta najveća količina od 33.000 tona otpada koji je zakopan u zemlju. Tu je i opasan i neopasan otpad. Mi ćemo to prekriti prije velikih jesenjih kiša kako ne bi došlo do daljnjeg procjeđivanja tog otrovnog otpada u tlo pa u vode", ističe potpredsjednik Vlade.

Govoreći o obećanim rokovima za prekrivanje lokacije prije jesenskih kiša, Bačić daje konkretan vremenski okvir i detalje o preostalom rasutom otpadu.

"Prekrivanje će krenuti, nadam se, idući tjedan. Odabran je izvođač. Nije uložena žalba, potpisuje se ugovor i počinje s prekrivanjem da se spriječi daljnje poniranje otrovnog otpada u tlo, vode i kako se ne bi dodatno onečišćivao okoliš. Sada nam preostaje četiri i pol tisuće tona rasutog otpada koji je oko silosa i na području PPK Velebit. Za to je raspisan natječaj, prvi je bio poništen pa je podignuta vrijednost tog posla. Dobili smo 25. kolovoza dvije ponude. Od tad Fond evaluira ponude i ispituje njihovu kvalitetu, ispunjavaju li sve obveze iz javne nabave. Ako Fond donese odluku, onda se s izvođačem odmah kreće u uklanjanje otpada izvan Hrvatske", naglašava ministar.

Upitan o točnoj destinaciji izvoza opasnog otpada izvan granica Hrvatske, potpredsjednik Vlade poziva se na Zakon o javnoj nabavi.

"U ovom trenutku se radi o javnoj nabavi. Moram poštivati Zakon o javnoj nabavi, ne mogu davati podatke o tome niti ih imam. Ako se odabere jedna od dviju ponuda, taj će odvoz biti izvan Hrvatske. Mi u Hrvatskoj nemamo lokaciju za zbrinuti četiri i pol tisuće tona opasnog otpada", objašnjava Bačić za RTL Direkt.

Zadarski SDP traži hitnu analizu bunarske vode na širem području Benkovca

Na opasku kako stručnjaci procjenjuju da proces sanacije i razvrstavanja traje znatno duže, i do godinu dana, ministar iznosi suprotan stav vezan uz rasuti otpad.

"Ne. Mislim da je inicijativa Gospić je naš dom tražila da se ovaj ukopani otpad ukloni, a ovaj koji je rasut po površini mi mislimo da možemo to napraviti u tri mjeseca. Čak i prije, ali govorim za rasuti otpad. I izvući ćemo ga iz Gospića, odnosno odvesti na drugu lokaciju. To će biti ili lokacija koju će Vlada i Fond ugovoriti, ako Fond utvrdi da ni jedna od pristiglih ponuda za odvoz ne zadovoljava kriterije javne nabave", tvrdi Bačić.

Upitan koji je točan rok za zbrinjavanje najvećeg dijela, odnosno ukopanog otpada, potpredsjednik Vlade podsjeća na ranije sastanke s građanskim inicijativama.

"Imali smo sastanak 28. srpnja s inicijativom Gospić je naš dom gdje smo im predstavili naše planove kako će Vlada, odnosno ministarstvo i fond postupati. Tada smo rekli da ćemo do 20. rujna predstaviti plan sanacije svega, i vreće, i rasutog i zakopanog otpada kojeg najviše ima. Sukladno tome, predstavit ćemo plan sanacije vrlo brzo. To može biti i idući tjedan", poručuje ministar.

Na pitanje tko će snositi troškove sanacije i hoće li to pasti na teret građana, Bačić pojašnjava model financiranja te ulogu pravosuđa.

"To će platiti Fond iz proračuna Republike Hrvatske. Međutim, s druge strane Državno odvjetništvo vodi postupak utvrđivanja odgovornosti za ova kaznena djela. Razumijem i građanske inicijative i sugrađane i njihovu zabrinutost jer je onečišćen prostor u Gospiću. Svi se bojimo za zdravlje i zdravlje naše djece te treba što prije ukloniti taj otpad iz Gospića. Međutim, Državno odvjetništvo će u postupku pred sudovima nastojati napraviti sve da se iz imovine procesuiranih naplati šteta koju će u ovom trenutku platiti državni proračun. Na tome ćemo ustrajati, no ne možemo čekati ishod suđenja. Do tada će se preventivno platiti iz državnog proračuna", objašnjava potpredsjednik Vlade.

Govoreći o problemu otpora građana prema izgradnji energana i spalionica otpada širom Hrvatske, Bačić ističe potrebu za promjenom opće svijesti.

"Kada je Tabak grupa htjela bezopasni otpad iz vreća preraditi u Zaprešiću, u Zaprešiću se stvorila pobuna. Nije to samo tamo, nego svugdje u Hrvatskoj kada samo postoji naznaka da bi došao nečiji otpad, bio on neopasan, stvara se ozračje u kojem nitko ne želi tuđe smeće. Nije problem što ne želimo tuđe smeće, mi sada polako više ne želimo ni svoje smeće, nego bismo da nam netko drugi to preuzme. Mi ćemo morati promijeniti tu svijest i pristupiti na znanstvenom principu izgradnji energana. To nisu spalionice. Te spalionice su diljem Europe, i u gradovima, naseljima", smatra ministar.

Nakon spomena europskih primjera poput onih u Beču i Kopenhagenu te upita bi li osobno prihvatio spalionicu na Korčuli, Bačić odgovara potvrdno te iznosi lokalni primjer.

"Ja bih prihvatio spalionicu na Korčuli. Na Korčuli gradimo pretovarnu stanicu, pa se dio Korčulana, mojih dragih sugrađana, buni i protiv te pretovarne stanice. A mi ne možemo nekome drugome odnijeti sve. Mi moramo na tu pretovarnu stanicu donijeti naš otpad. Govorimo o komunalnom otpadu, ne govorimo o opasnom otpadu. Govorimo o komunalnom otpadu koji će se na toj pretovarnoj stanici smanjiti, suzbijati i odnositi ga na regionalni centar koji se gradi u dubrovačkom primorju. Dakle, mi ćemo u našoj županiji naš otpad komunalni pohraniti, gospodariti s njime u centru koji se gradi u našoj Dubrovačko-neretvanskoj županiji", detaljno navodi Bačić za RTL Direkt.

Novi nalazi USKOK-a: I kod Benkovca pronađena mikroplastika, dio zagađenja je nepopravljiv!

Osvrćući se na odluku iz 2019. godine kojom su ublažene kontrole otpada na granicama ukidanjem obveze trodnevne prethodne najave, potpredsjednik Vlade odbacuje tvrdnje da je time ukinut nadzor.

"Time što nije bilo potrebno najaviti tri dana prije otpad koji će ulaziti i izlaziti izvan Hrvatske, nije se naložilo da se kontrole ne provode. Naime, i tada već je postojao takozvani e-ONTO. To je digitalna platforma u kojoj svatko tko ima dozvolu za gospodarenje otpadom mora svoj otpad koji prevozi prijavljivati u taj očevidnik, na način da prijavljuju u kojoj se količini otpada radi, kakav je, tko ga provodi, otkud stiže i gdje ide. Ta evidencija i danas postoji. Možemo lako i retroaktivno utvrditi što je došlo u Gospić prema tom očevidniku. E sad, je li onaj tko to radi doista točno ispunjava? To je sad druga stvar. Kad smo ukinuli tu obvezu da se prijavljuje unaprijed, nismo rekli da nema više kontrole. Taj isti princip u sklopu zelenih politika rade i naši susjedi. Tada kada smo mi to ukinuli, to rade i Talijani, Austrijanci, Nijemci. Dakle, htjelo se smanjiti svojevrsne administrativne procedure, da se može lakše određene projekte provoditi", objašnjava Bačić.

Na opasku kako je Schengen očito donio i određene negativne strane u pogledu nadzora protoka otpada, ministar se slaže s potrebom za češćim inspekcijama.

"Slažem se. Treba inzistirati da i carina, kontrole, DIRH te Fond za zaštitu okoliša daju podatke o prijevozu, otpadu i njegovom nastavku te to kontroliraju često kako ne bi došlo do ovakvih situacija. Da se to provodilo, ne bi se ovo dogodilo", navodi potpredsjednik Vlade.

Potvrđujući da se ide u smjeru oštrijih kontrola, Bačić najavljuje i zakonske izmjene.

"To će biti dio našeg programa. U postupku je izmjena Zakona o gospodarenju otpadom. On će sada bitno pooštriti postupanje države prema otpadu, prema kontrolama i provjeri vodi li se s otpadom kako je zakonom predviđeno", ističe ministar.

Upitan o osobnoj i institucionalnoj odgovornosti Vlade te razlozima zašto se reakcija čeka još od 2023. i 2024. godine otkad su građani slali prve prijave, Bačić naglašava ulogu inspekcija i DORH-a.

"Koliko imam informacija, građani su podnijeli predstavke 2023.–2024. godine. Inspekcija izlazi na teren po tome. Zašto se nakon prijava nije zaustavilo, ispitalo, procesuiralo, ja to doista ne znam. Vjerujem da će DORH utvrditi zašto se nakon takvih predstavki nije zaustavio taj protuzakonit dovoz otpada u Gospić. Trebalo je na svim razinama, od strane grada, županije i inspektorata, taj proces prepoznati", kaže Bačić, a na dodatno pitanje odgovara da je i sam inspektorat dio nacionalne izvršne vlasti.

Na samom kraju, komentirajući medijske napise o žučnoj raspravi i povišenim tonovima na sastanku koalicijskih partnera oko zbrinjavanja varaždinskog otpada u Bjelovaru, potpredsjednik Vlade objašnjava narativ tih razgovora.

"To je bio jedan od uobičajenih naših sastanaka, nekad su živahniji. Nekad bude. Niti u stranci, kao niti u obitelji, a ni u koaliciji, ne mislimo svi o istome jednako. Točno je preneseno da je (čelnik HSLS-a Dario Hrebak) imao ovu informaciju, s obzirom na to da odlagalište u Bjelovaru ima kapaciteta za dodatan otpad, predviđeno je da se dio otpada iz Varaždina, koji nema takve mogućnosti, dovede u Bjelovar. Hrebak je rekao da razumije solidarnost, ali da bi bilo dobro da se taj teret raspodjele viška sredstava rasporedi diljem Hrvatske sukladno postocima koji će se dogovoriti na razini ministarstva. Premijer je rekao da je potrebna solidarnost i da moramo promijeniti svijest u Hrvatskoj da otpad nije smeće, da on može postati sekundarna sirovina i da pametni ljudi znaju od otpada napraviti sirovinu te smanjiti troškove izvoza otpada. Nije bilo nikakve žučne prepirke, jednostavno iznošenje mišljenja i puno puta smo tome svjedočili na sastancima koalicije", zaključuje Bačić za RTL Direkt.