Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić reagirao je na raniji istup predsjednika Zorana Milanovića koji je rekao kako "naravno da dolazi na otvorenje Pelješkog most jer je njegova ekipa 95 posto zaslužna za taj projekt".
- Moja ekipa i ja sudjelovali smo u realizaciji ovoga mosta praktički 95%. Sve je bilo gotovo kada sam predao premijersku dužnost, kazao je i dodao da je sve krenulo od Ivana Šprlje, bivšeg dubrovačko-neretvanskog župana, koji je o tome govorio u kampanji 1997. godine.
Branko Bačić sada se javio na Facebooku te je objavio dokumente za koje kaže da "jasno pokazuju hodogram aktivnosti koje su prethodile početku gradnje Pelješkog mosta.
- Da podsjetim predsjednika RH kako je pokrenuta inicijativa za izgradnju Pelješkog mosta! Donji tekst objavio sam i prije godinu dana! Pelješki most je svehrvatski projekt i ne treba ga svojatati. Donji dokumenti jasno pokazuju hodogram aktivnosti koje su prethodile početku gradnje. Zato nije naodmet podsjetiti ga i na jednu mudru misao: “Ne kiti se tuđim perjem”!, napisao je Bačić i podijelio raniju objavu u kojoj je Izborni program HDZ-a, ali i transkript iz kojeg proizlazi da je inicijativu oko gradnje Pelješkog mosta pokrenuo HDZ-ovac Luka Bebić.
Uz fotografije stoji i tekst koji je Bačić objavio 28. srpnja 2021. godine, a koji niže prenosimo u cijelosti.
- Danas je za Hrvatsku, poglavito za nas na njenom krajnjem jugu velik, povijesni dan. Dan za pamćenje! Montažom posljednjeg od 165 segmenata koliko ih čini rasponska konstrukcija Pelješkog mosta, spojit ćemo dva odvojena dijela Hrvatske. Spajanjem Komarne i Brijeste dokida se teritorijalni diskontinuitet Republike Hrvatske. Zasluga za njegovu izgradnju ide brojnim građanima i dužnosnicima Vlade, Hrvatskog Sabora i Dubrovačko-neretvanske županije. Ipak, najveće pohvale za izgradnju mosta zaslužuje ova Vlada na čelu s predsjednikom Andrejem Plenkovićem i ministrom Butkovićem! Zašto uopće pišem ovu objavu. Prije svega iz razloga kako bih hrvatsku javnost upoznao sa činjenicama. Naime, čitam u medijima ovih dana različite komentare o inicijatorima gradnje Pelješkog mosta. U pravilu krive i netočne. I ne znam iz kojih razloga. Zato, kao svjedok vremena i osoba koja je od prvog dana uključena u izgradnju Pelješkog mosta dužan sam navesti točne podatke, te iste potkrijepiti dokazima. Kako bih na početku ukazao na relevantnost ove objave, moram ju prisnažiti s nekoliko informacija o mojim prvotnim aktivnostima na izgradnji Pelješkog mosta. Prije svega kao voditelj Radne skupine Ministarstva mora, turizma i infrastrukture, potpisao sam u Sarajevu 7. prosinca 2006. godine sa Ekspertnom skupinom BIH (tako je bio njihov službeni naziv), na čijem je čelu bio gospodin Kemal Karkin, Bilješku (Sporazum) o utvrđivanju prava neškodljivog prolaza, brodovima u i iz luke Neum, sukladno Međunarodnoj konvenciji o pravu mora. Pored dužnosnika Ministarstva mora i Hrvatskih cesta, sa mnom su u Radnoj skupini sudjelovali akademik Davorin Rudolf, pok. dr. Petar Đukan tada direktor IGH i Igor Vidović direktor Hrvatskog registra brodova. Potpisanim sporazumom u Sarajevu određen je plovni put ispod mosta, kojeg definiraju osnovni elementi mosta, njegova visina od 55 metara iznad razine mora i minimalna širina od 200 metara između središnjih stupova. U pripremi održavanja sastanaka naših stručnih timova, vrlo važna su bila saznanja i podaci o povijesnoj dimenziji Neumskog koridora, međusobnim odnosima dviju država, inicijativama za izgradnju mosta i tada, pa i danas, još uvijek neratificiranoj granici između RH i BIH u Malostonskom zaljevu i Malome moru. U Sporazumu smo naglasili kako RH ima pravo spojiti svoja dva odvojena dijela, vodeći računa o pravu neškodljivog prolaza u i iz luke Neum, brodovima razumne prihvatljive veličine. Dodatan argument koji je ubrzao ishođenje suglasnosti i tehničke dokumentacije, predstavljala je činjenica kako je predviđena lokacija izgradnje mosta 500 metara udaljena od, za RH najnepovoljnije varijante, buduće granice. No, o tome nekom drugom prilikom. U tom procesu utvrdili smo slijedeće. Dakle, povijesni hod ideje o izgradnji Pelješkog mosta datira još iz ranih 90-tih. Naime, 1998. u Gradskoj kavani Dubrovnik pokojni Pero Glumac pokrenuo je prikupljanje potpisa za peticiju za izgradnju Pelješkog mosta. Ipak, prvo pravo političko definiranje potrebe izgradnje Pelješkog mosta očitovalo se te iste 1998. godine. Naime, te godine održani su izvanredni izbori za Skupštinu Dubrovačko-neretvanske županije, a nakon ostavke dotadašnjeg župana Jure Burića. U izbornoj kampanji na tim izborima Županijski odbor HDZ-a Dubrovačko-neretvanske županije izradio je izborni program pod nazivom “Raditi i graditi”. Najvažniji projekt izbornog programa bio je Pelješki most. (Vidi brošuru s programom). Iste godine u Hrvatskom saboru, u ime Kluba zastupnika HDZ-a gospodin Luka Bebić izložio je potrebu izgradnje Pelješkog mosta, koji je projekt već 1999. godine u Saboru usvojen kao sastavni dio cestovne infrastrukture u Strategiji prometnog razvitka RH. (vidi zapisnik sa sjednice Hrvatskog sabora od 1. listopada 1998. godine). Po održanim, već spomenutim, izvanrednim izborima za Skupštinu DNŽ, za župana bira se, sad već pokojni, Ivan Šprlje iz SDP-a. Vrlo brzo i župan Šprlje postaje zagovornikom izgradnje Pelješkog mosta i njegov slogan za lokalne izbore 2001. godine zove se “Župan koji spaja”, aludirajući i na svoju potporu izgradnji mosta. Dakle, uz svu zahvalu na potpori izgradnji Pelješkog mosta pok. županu Šprlji, ipak istine radi inicijativu za njegovu izgradnju nije pokrenuo on, već su je službeno pokrenuli Županijski odbor HDZ-a Dubrovačko-neretvanske županije i zastupnik u Hrvatskom saboru Luka Bebić, napisao je Bačić.