Spor oko gradnje Pelješkog mosta između Bosne i Hercegovine i Hrvatske ponovo će biti otvoren pri čemu je moguća i međunarodna arbitraža poput one u slučaju morske granice u Savudrijskoj vali, a vladajuća bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) pridružit će se zahtjevu kojega je u parlamentu BiH pokrenula oporba da se taj projekt zaustavi sve dok se ne riješi otvoreno pitanje morske granice kod Neumskog zaljeva, najavio je u subotu predsjednik Glavnog odbora SDA Halid Genjac.
Na izvanrednoj stranačkoj konferenciji za novinstvo u Sarajevu Genjac je ustvrdio kako BiH zapravo nikada nije dala službenu suglasnost za gradnju Pelješkog mosta kao i da ne stoje argumenti da bi se on gradio u hrvatskim teritorijalnim vodama jer je potez između Komarne i Pelješca, kako su procijenili u SDA, zapravo područje koje predstavlja međunarodni koridor za pristup BiH otvorenome moru.
"BiH nikada nije dala suglasnost na gradnju Pelješkog mosta. Bez toga ona je nelegalna i predstavlja kršenje međunarodnih konvencija, a posebice Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora", kazao je Genjac.
Pritom se kao na konačno i obvezujuće pozvao na stajalište Predsjedništva BiH koje je na sjednici održanoj 17. listopada 2007. godine zaključilo kako je BiH protiv gradnje Pelješkog mosta "do rješavanja otvorenih pitanja vezanih za rješavanje morske granične crte između dvije države".
Predsjedništvo BiH tada je pozvalo Hrvatsku da ne poduzima nikakve "jednostrane radove" na gradnji mosta.
Genjac je kazao kako je o svemu tome 23. travnja 2009. tadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović upoznao hrvatski državni vrh, a Predsjedništvo BiH nakon toga nikada nije usvojilo bilo kakve zaključke kojima bi izmijenio stajališta u odnosu na gradnju Pelješkog mosta.
To što su u međuvremenu razgovarali predstavnici vlada dvije zemlje i članovi stručnih radnih skupina dogovorivši pritom i izmjene u prvobitnom projektu mosta po Genjčevu sudu nema nikakvu posebnu težinu jer su konačne odluke o suglasnosti isključivo u rukama Predsjedništva BiH, a ono nikome nije dalo suglasnost da potpiše bilo kakav međudržavni sporazum o tome.
Predsjednik Glavnog odbora SDA ističe kako je jasno da pitanje razgraničenja na moru nije riješeno, a nema ni suglasnosti iz BiH za gradnju mosta pa mu je nejasno kako je Europska komisija mogla odobriti sredstva za gradnju mosta "koja je ilegalna".
Konvencija UN-a o pravu mora, kako to tumače u SDA, jasno precizira pravo BiH na priključni koridor od svojih teritorijalnih voda do otvorenog mora, a on pak podliježe režimu slobodne plovidbe bez ikakvih ograničenja što uključuje zabranu gradnje umjetnih objekata na takvom plovnom putu.
Analogiju vide u arbitraži o morskoj crti razgraničenja Hrvatske i Slovenije kojom je Slovenija dobila isti takav koridor.
"Netočne su tvrdnje da Hrvatska gradi most u svojim vodama jer je to međunarodni priključni koridor", ustvrdio je Genjac optužujući Hrvatsku da gradnjom Pelješkog mosta ugrožava teritorijalni suverenitet BiH i krši međunarodni pravni poredak.
Kao prvi korak ka zaustavljanju gradnje Pelješkog mosta u SDA su predvidjeli slanje pisma zastupnicima u Europskom parlamentu iz narodnjačkih stranaka od kojih će zatražiti potporu za reviziju odluke Europske komisije o dodjeli financijske pomoći Hrvatskoj za gradnju mosta.
Od Vijeća ministara BiH kojega vodi SDA-ov Denis Zvizdić u njegovoj stranci očekuju da postupi sukladno zahtjevima Zastupničkog doma parlamenta BiH od 5. srpnja i uputi prosvjednu notu Hrvatskoj te zatraži prekid svih radova uključujući raspisivanje natječaja za izvođača do rješavanja spornih pitanja.
Problem je, konstatirao je Genjac, moguće riješiti dogovorom uz poštivanje međunarodnog prava i suvereniteta BiH.
"Ako to ne bude moguće riješiti na taj način sasvim je moguće da BiH poduzme korake u smislu zaštite svojih prava na relevantnim međunarodnim sudskim institucijama", kazao je Genjac podsjećajući kako je mogućnost arbitraže spomenuta i u zaključcima Predsjedništva BiH iz 2007. godine.
Pitanje gradnje Pelješkog mosta Zastupnički dom parlamenta Bosne i Hercegovine aktualizirao je početkom srpnja, a na prvoj narednoj sjednici zakazanoj za 6. rujna trebao razmatrati izvješće Vijeća ministara BiH o planovima za njegovu gradnju.
Raspravu su inicirali zastupnici oporbene Demokratske fronte (DF) te trojica zastupnika koji su ranije bili članovi SDA a ranije ove godine su iz te stranke isključeni te djeluju unutar kluba nazvanog Nezavisni blok (NB).
No, i neki zastupnici SDA poput Šemsudina Mehmedovića izričito se zalažu da parlament BiH poduzme sve kako bi gradnja mosta bila zaustavljena s obrazloženjem kako bi on ugrozio pristup brodova međunarodnim vodama iz Neumskog zaljeva.
Mehmedovićevu zahtjevu sada se odlučio priključiti i vrh SDA.
Hrvatska je u proteklim godinama uvažila sve primjedbe što su ih vlasti BiH iznosile u odnosu projekt Pelješkog mosta za koji je definitivno utvrđeno kako bi se gradio u hrvatskim teritorijalnim vodama i to na udaljenosti od najmanje 400 metara od vjerojatne crte razgraničenja s BiH na moru.
Tako je izmijenjen i prvobitni projekt pa je visina tzv. svijetlog otvora mosta povećana na 55 metara, a raspon između stupova na 200 metara što omogućuje prolazak i najvećih brodova ka Neumskom zaljevu.
U Predsjedništvu BiH trenutačno su podijeljena stajališta oko gradnje Pelješkog mosta. Bošnjački član Bakir Izetbegović opetovano je isticao kako BiH mora štititi svoje interese dok je hrvatski član Dragan Čović na stajalištu kako je most koristan za obje države, a za BiH bi bio posebno važan jer bi se eliminirali prometni čepovi kroz Neum.