ZAGREB - Kako Mediteran postaje sve opasniji, tisuće ljudi iz Azije i Afrike pokušavaju se domoći razvijenih zemalja Europske unije kopnenom, balkanskom rutom, najčešće putem od Grčke prema Makedoniji pa preko Srbije u Mađarsku. Broj ilegalnih migranata na toj je ruti povećan 20 puta u samo nekoliko godina: Frontex je ovih dana objavio da je broj ilegalnih prelazaka granice zemalja Zapadnog Balkana porastao 65 posto, na 66.000, pri čemu se dvije trećine tog priljeva odnosi na granicu Mađarske i Srbije.
Dok je pažnja javnosti posvećena tragedijama na Sredozemnome moru, ovaj kopneni put postaje sve prometniji pa je u jednom trenutku u prosincu prošle godine mađarskom rutom u EU ušlo više od polovine svih onih koji su ilegalno ušli u EU, navodi Frontex, agencija EU zadužena za koordinaciju graničnih kontrola zemalja članica. Najviše je porastao broj izbjeglica iz Sirije: s 2700 u 2013. na 12.540 prošle godine, a broj Afganistanaca utrostručio se s 4070 na 10.960, navodi Frontex u publikaciji “Western Balkans, Annual Risk Analysis 2015.”.
Bugarska digla zid
Porast broja imigranata je golem: lani je u Mađarsku ušlo 43.360 ljudi, a 2010. njih samo 2370. Kako su vijesti pune slika o tragedijama u Sredozemnome moru, došlo je do prave eksplozije tranzita preko nama susjednih zemalja. Samo u prva tri mjeseca ove godine oko 32.000 imigranata uspjelo se preko Makedonije i Srbije dokopati Mađarske. Ruta prema Mađarskoj postaje sve prometnija nakon što je Bugarska sagradila 33 kilometra dug zid od bodljikave žice uzduž granice s Turskom, a Grčka dodatno pojačala svoju graničnu liniju prema Turskoj i drastično postrožila postupanje prema ilegalnim imigrantima. Uz to, puno je jeftinije i sigurnije kopnenim putem doći do Mađarske, nego riskirati život u prenapučenim čamcima koji se iz Turske i Grčke pokušavaju dokopati Italije.
UNHCR procjenjuje da se ove godine utopilo 3400 ljudi iz čamaca. Nesreća u kojoj je u naletu vlaka u travnju u Makedoniji poginulo 14 migranata pokazala je da ni kopneni put nije bez pogibelji. Kad jednom uđu u Makedoniju, migranti često odluče slijediti prugu koja bi ih trebala odvesti prema sjeveru, prema granici sa Srbijom, i još dalje, u Mađarsku. Tisuće ih lutaju zemljom pokušavajući se dokopati granice pješice ili, pak, taksijima do srpske granice, a onda ilegalno ulaze u tu zemlju.
Mađarska se, poput Srbije i Makedonije, teško nosi s problemom jer je priljev golem: lani je ušlo više od 43.000 ljudi, a deset godina ranije, 2004., kad je Mađarska tek ušla u EU, u zemlji su zabilježena samo 34 ilegalna imigranta. Prema podacima Frontexa, 2011. godine se broj migranata balkanskom rutom gotovo udvostručio - na 4650, iduće je godine porastao na 6390, a do drastičnog skoka došlo je 2013. sa 19.950 imigranata koji su se dokopali Mađarske odakle mogu slobodno putovati prema željenom odredištu u Europskoj uniji.
Po turi 46.000 eura
Lani je njihov broj udvostručen na 43.360, a ove je godine Mađarska suočena s pravom plimom pa će prije polovine godine broj imigranata premašiti prošlogodišnji. Jedan od razloga za takav porast, navode u Frontexu, jest to što je Mađarska početkom 2013. usvojila zakon kojim se osobe koje su zatražile odobravanje azila prebacuju u otvorene centre odakle mnogi od njih bježe dalje. Jednom kada dođu u Mađarsku, put im je otvoren. Nisu svi iste sreće: grčka je policija nedavno objavila da je pronašla 93 Sirijaca zaključanih u teretnom vagonu. Među njima je bilo 18 djece. Cijela skupina već se bila domogla Makedonije i svaki od njih platio je krijumčarima 500 eura za prebacivanje do Srbije. Kriminalci su spremili novac u džep i vratili ih u Grčku. Samo u toj operaciji zaradili su 46.500 eura.
Glavna balkanska ruta ide od Grčke preko Makedonije i Srbije do Mađarske, druga je od Grčke preko Albanije na Crnu Goru pa u Hrvatsku ili Srbiju, a treća iz Bugarske preko Srbije do Mađarske.
Lažni azilanti
Dotok imigranata Mađari su dijelom smanjili kad su sredinom 2013. pojačali nadzor granice i uveli mogućnost zatvaranja tražitelja azila za koje se sumnja da zloupotrebljavaju sustav i traže azil samo da bi dobili na vremenu na putu prema željenom odredištu na Zapadu. Tako je priljev imigranata bitno smanjen u drugoj polovici 2013., navodi Frontex, ali onda je ponovno počeo drastično rasti kad su se Afganistancima i Somalijcima pridružili državljani Kosova, koji su lani počeli masovno bježati u Mađarsku.
U 2013. u Mađarskoj je podneseno oko 18.900 zahtjeva za odobravanje azila, ali više od 11.000 imigranata nije nastavilo proceduru jer su jednostavno otišli dalje, prenosi AP podatke Helsinškog odbora Mađarske. Odobreno ih je samo 500, što organizacije za ljudska prava smatraju sramotno niskim. Mađarski premijer Viktor Orbán nedavno je najavio da planiraju donijeti zakon kojim bi omogućili pritvor i hitnu deportaciju ilegalnih imigranata. Zasad ih većina koristi blagodati Schengena i odlazi dalje, ali Orbán je svjestan da će Austrija i Njemačka u idućih nekoliko mjeseci pooštriti svoje imigracijske propise pa će vraćati imigrante u Mađarsku. “Ne budemo li imali zakone po kojima ih možemo odmah pritvoriti i deportirati, Mađarska će postati logor za imigrante”, upozorio je premijer Viktor Orbán.
‘Kvotama ih pozivamo’
On je najžešći protivnik prijedloga Europske komisije o kvotama prema kojima bi se odredilo koliko svaka članica treba primiti imigranata. Orbán ponavlja da je taj prijedlog toliko apsurdan da “graniči s ludošću”.
“Uvođenje kvota samo će dovesti nove ljude u Europu. To je poticajno za krijumčare ljudi, i to je poruka imigrantima: da, prijeđite Mediteran po svaku cijenu”, izjavio je mađarski premijer Orbán. Mađarska je pokrenula veliku javnu raspravu o imigraciji, ali lako je pretpostaviti njezin rezultat. Vlada je na adrese osam milijuna mađarskih kućanstava poslala upitnik s pitanjima. “Neki misle da bi pogrešna politika Bruxellesa prema imigraciji mogla biti povezana s rastućim terorizmom. Slažete li se s time?” prenio je Reuters jedno od pitanja iz mađarske ankete.
Frontex, organizacija Europske unije koja koordinira rad graničnih policija, zapadnobalkansku rutu opisuje kao onu kojom većinom u Europu ulaze migranti iz Azije. Glavna ruta ide preko Bugarske i granice Turske i Grčke te potom preko Makedonije i Srbije do Mađarske. Preko Makedonije i Srbije većinom prolaze migranti iz Sirije, Afganistana, Pakistana i zemalja sjeverne Afrike. Tom rutom u Europsku uniju dolazi najviše Sirijaca i Somalijaca. Stotine ih dnevno prelaze granicu Grčke i Makedonije. Makedonski graničari vraćaju ih u Grčku, ali nisu u stanju nositi se s tolikim priljevom ljudi. Kad se jednom dokopaju unutrašnjosti Makedonije, ilegalci se slobodno kreću po zemlji.