“Ustup tražbine”, navodi se u zemljišnim knjigama na nekadašnjoj umjetničkoj radionici Ivana Meštrovića u Splitu, a riječ je o tražbini od 1,8 milijuna eura koju je Erste&Steiermärkische banka prodala tvrtki specijaliziranoj za naplatu teško naplativih potraživanja B2 Kapital d.o.o., pa je atelijer opet u prodaji.
Poduzetnička obitelj Crnčević spomenuti je Meštrovićev atelijer kupila 2008. od Nadana Vidoševića, kad je njihov biznis sa zastupništvom za brodove Sunseeker i luksuzne automobile Aston Martin bio na vrhuncu, a nekoliko godina kasnije Spectator grupa je propala. No, na tržištu bi se uskoro trebalo naći još takvih nekretnina koje su se davale u zalog bankama za kredite koji su danas teško naplativi ili potpuno nenaplativi jer Zagrebačka banka treba okončati prodaju teško naplativog kreditnog portfelja u iznosu od čak 5,8 milijardi kuna.
Najbolje ponude za taj kreditni portfelj, neslužbeno doznajemo, dali su investicijski fond APS Delta sa sjedištem u Češkoj i B2 Kapital d.o.o., inače norveški holding s podružnicom u Hrvatskoj. Zagrebačka banka službeno za Jutarnji list nije željela ni potvrditi, ni demantirati tu informaciju, jer je riječ o poslovnoj tajni. Fondovi za taj portfelj Zagrebačke banke nude više od navodno sto milijuna eura: spominju se neslužbeno ponude od navodnih 105 i 112 milijuna eura.
- Pa tko da više - komentira jedan poznavatelj tržišta. Na domaćem se tržištu, naime, od početka krize nametnulo više tvrtki koje se bave takvim otkupom i naplatom loših dugova, a vodeći na našem tržištu su njemački Eos Matrix, norveški B2 Kapital, a odnedavno se pojavio spomenuti češki investicijski fond APS Delta, koji je krajem 2016. s Hrvatskom poštanskom bankom dogovorio otkup njezinih teško naplativih ili potpuno nenaplativih kredita. Banke na taj način “otpuštaju” loše i propale kredite iz domaćih banaka koje, prema posljednjim bilancama Hrvatske narodne banke, raspolažu rizičnom imovinom ukupne vrijednosti od oko 30 milijardi kuna.
Tvrtke u teškoćama
Riječ je većinom o kreditima isplaćenima tvrtkama u teškoćama ili u nekom statusu stečajnog postupka ili predstečajne nagodbe. Tender za ovu prodaju Zagrebačka je banka, kako su pisali mediji, otvorila još u lipnju prošle godine. Inače, norveški B2 Holding u Hrvatskoj je osnovao podružnicu, spomenutu tvrtku B2 Kapital d.o.o., koja je, primjerice, 2015. prijavila prihod u visini od sto milijuna kuna i rashode od 44 milijuna kuna. U Hrvatskoj, dakle, plaćaju poreze i zapošljavaju oko stotinu ljudi.
Za razliku od njih, investicijski fond APS Delta, koji je dio grupacije APS Holding, u Hrvatskoj nema podružnicu, ni na njihovim internetskim stranicama nije vidljivo da uopće posluju u Hrvatskoj, osim objavljenih priopćenja o preuzimanju potraživanja HPB-a. Na toj stranici predstavljaju se kao kompanija osnovana 2004. u Pragu, a koja danas posluje u deset europskih država, kao što su Bugarska, Cipar, Češka, Makedonija, Poljska, Rumunjska, Grčka, Srbija i Slovačka.
Bankama pod zalog
Na tržištu je danas velik broj takvih nekretnina koje su ostale bankama pod zalog poslije propalog biznisa poduzetnika kao što su Željko Kerum, Stjepan Fiolić, Zvonko Biljecki (Geofoto) i drugi. Među propalim tvrtkama ipak je najviše onih vezanih uz građevinski sektor koji je u krizi najviše nastradao, a najviše su ga kreditirale Erste&Steiermärkische banka i Zagrebačka banka, pa su pod zalogom za nenaplative kredite bankama ostale brojne nekretnine i pokretnine.
Banke su posljednjih godinu, dvije, prodavale spomenuta potraživanja pa su se na mnoge stanove, obiteljske kuće, urbane vile, nedovršene objekte, poslovne prostore, zgrade, avione, kamione, autobuse, oranice uknjižile tvrtke specijalizirane za naplatu potraživanja. Tako su, primjerice, iza Mesnice Fiolić ostale pod zalogom banke brojne farme, štale, skladišni prostori, poslovne zgrade, oranice, klaonice... Iza nekad najveće europske tvrtke za geodeziju i geoinformatiku Geofoto pod zalogom banke ostalo je nekoliko aviona, ali i niz nekretnina u Istri.
Poslije nekad uspješne megastore knjižare Algoritam također su banci ostali atraktivni prostori u zagrebačkom centru: poslovni prostori u Harambašićevoj, stanovi u Babonićevoj, pa i na moru. Jadrankamen d.d. također je propao, a banci su ostali kamenolom na Braču te vinogradi, oranice, nekretnine. Iza tvrtke splitskog poduzetnika Dragana Šegvića, koji je od 2014. na međunarodnoj tjeralici i sudi mu se na Općinskom sudu u Splitu u odsutnosti, ostali su također poslovni prostori u Dugopolju.
Svojedobno je pod zalog za kredit zemljište u Veprincu dala tvrtka Protea izgradnja, čiji je vlasnik bio liburnijski poduzetnik Milan Holjevac, koji si je 2010. oduzeo život. Holjevac je slovio za korektnog poduzetnika, a mediji su poslije smrti izvijestili da je samoubojstvo povezano s financijskim problemima.
Hotel, kafić, oranice, pa i vrtovi ostali su pod zalogom banke nakon propasti tvrtke Bjelolasica turizam. Nije uspio ni biznis Dražena Golemovića, kuma Vjeke Sliška koji se nakon njegova ubojstva oženio sa Sliškovom udovicom, a tvrtka Istra Rustica otišla je u stečaj te su se pod zalogom banke našle stancije u Istri. I nekretnine koje je pod zalog za kredit svojedobno stavila tvrtka Tido povezana sa suprugom Goranka Fižulića, Biserkom Preininger Fižulić, ostale su banci.