Treba li Sabor donijeti etički kodeks, tko bi u tom slučaju trebao nadzirati poštuju li ga saborski zastupnici i bi li on koristio njihovu političkom integritetu? Premda među opozicijskim političarima ne postoji konsenzus oko toga treba li Sabor uopće donositi kodeks, vjeruju da su norme etičkog ponašanja već ugrađene u Poslovnik.
Kad se on donese, a donijet će se jer su takve preporuke GRECO-a, oporba se slaže da bi se i za uspostavu kontrole također trebali držati preporuke GRECO-a, a ona glasi da nadzorno tijelo treba biti neovisno. To neovisno tijelo trebalo bi biti Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, a ne neko novo tijelo, pogotovo ne ono u kojemu bi sjedili političari i bili u prilici da nadziru sami sebe.
Kazne za kršenje kodeksa, slažu se svi, ne bi trebale biti materijalne, veće od javnog objavljivanja podatka i javnog pogovora da ih je političar prekršio - jer je to najbliže duhu etike. Političari svoj integritet trebaju graditi svojim transparentnim radom za opće dobro. To je jedini put da se vrati povjerenje građana u institucije i da etički kodeks uopće ima smisla, zaključak je okruglog stola o političkom integritetu u organizaciji Gonga, na koji se odazvala većina, ali ne i predsjednik Odbora za Ustav Dražen Bošnjaković, koji je svoj nedolazak ispričao za razliku od Zvonimira Frke-Petešića, predstojnika Ureda predsjednika Vlade koji se potpuno oglušio. Nije došla ni Dalija Orešković iz Centra.
Gong je inicirao okrugli stol ponukan činjenicom da je vlast konačno počela po preporuci GRECO-a uvoditi etičke kodekse za dužnosnike, koji određuju temeljna moralna načela djelovanja dužnosnika. Kad je Vlada nedavno donijela kodeks, Gong je upozorio na spornu uspostavu nadzornog tijela za njegovu provedbu u kojemu većinu čine Vladini ljudi.
SDP-ov Arsen Bauk i Mostov Nino Raspudić zagovarali su stav da je novi kodeks za saborske zastupnike nepotreban; teško, kažu, mogu zamisliti što bi u njemu pisalo, a da već ne postoji u Poslovniku, protive se hipernormiranju.
Bauk smatra da je sporni članak pet Zakona o sprečavanju sukoba interesa, koji govori o povredi načela javnog djelovanja najbliže onome što bi bio sukus kodeksa. Upozorio je da su odluke Povjerenstva redovito bile potvrđene na sudovima, sve dok Povjerenstvo nije donijelo odluku protiv Andreja Plenkovića pa su i sudovi promijenili praksu. "Kao što etički kodeks nije spriječio Vladu da ne krade - možda bi trebalo donijeti novi kodeks pod nazivom Kradeks, koji ni zastupnike ne bi spriječio na neetično ponašanje", rekao je Bauk.
Za Raspudića, donošenje kodeksa i osnivanje novih tijela bilo bi redundantno, od toga ne bi bilo "nikakve koristi, ali ni štete". No, drži da će ga donijeti ako želimo biti "dobri đaci". Raspudić tvrdi da je pitanje integriteta odnos prema javnoj dužnosti i da umjesto gomilanja kodeksa i pravilnika javnosti treba dati mogućnost da transparentno vidi baš sve što se događa u Saboru. No, to nije moguće, komentirao je Raspudić, jer HINA cenzurira zastupnike, a HRT kao javna televizija ne prenosi sve što se ondje radi.
Vesna Nađ iz Kluba socijaldemokrata i Sandra Benčić iz Zeleno-lijevog bloka smatraju suprotno - kad smo već prihvatili preporuke GRECO-a, onda bi ih valjalo i poštivati.
Nađ vjeruje da je povjerenje građana u Sabor na najnižem nivou zato što vide da Sabor ne vodi javne politike, nego se one kuhaju u Vladi, a Sabor ih samo izglasava, odbijajući i konstruktivne amandmane oporbe. Podsjetila je da se kodeksom trebaju rješavati problemi lobiranja, darova i sukoba interesa, a najveća sankcija po njoj je javna objava da je netko prekršio kodeks. "To je najveća pljuska svakome!", kaže Nađ, koja je Vladin kodeks nazvala čistom smijurijom zahvaljujući tome što većinu u nadzoru čine članovi izvršne vlasti, pa ispada da nema nadzornog elementa.
"Možete imati najbolje kodekse i propise, ali ako imate ljude kakvi jesu u Saboru, ako na dnevnoj bazi gledamo kako im se skida imunitet zbog korupcije, a onda čitate da su osuđeni na dobrovoljni rad, onda institucionalni i zakonodavni okvir neće funkcionirati", smatra Sandra Benčić.
Nataša Novaković, predsjednica Povjerenstva, pojasnila je da ne bi bilo dobro da je nešto dopušteno u Splitu, a nije u Dubrovniku. Povjerenstvo u ovom sazivu nije branilo nijedno izvješće u Saboru. "Što se tiče Sabora i etike, nije dobro da saborski zastupnici budu članovi nadzornog tijela i sami sebe kontroliraju. Nije takva praksa u EU", rekla je Novaković.
Njezin kolega Davorin Ivanjek naglasio je da je nemoguće govoriti o sukobu interesa bez etičke dimenzije, referirajući se na smanjivanje ovlasti Povjerenstva. "Članak pet i etički kodeks su identični. Etika ne može biti propisana normama, nego se mora određivati od situacije do situacije. Ako novo tijelo budu formirali političari, vrlo je vjerojatno da će se odluke donositi po političkom ključu", poručio je.
