MINISTAR ZDRAVSTVA

Beroš: Broj novozaraženih više nije relevantan iako ga nije loše znati. Ukidanje svih mjera? Moguće je i to

‘Još uvijek u stručnoj medicinskoj dokumentaciji još uvijek nema jasnih utemeljenja i jasnih algoritama za primjenu treće doze‘
Vili Beroš
 Goran Mehkek/Cropix

Na sastanku ministra zdravstva Vilija Beroša, ravnatelja nekoliko bolnica i članova ekspertne skupine Ministarstva zdravstva koji se održao u ponedjeljak dogovoreno je da Klinička bolnica Dubrava više neće biti isključivo covid bolnica te da neće biti jedina zdravstvena ustanova koja će primati covid pacijente, javlja RTL.

- Razmotrili smo teme koje su vrlo aktualne, a to je odgovor zdravstvenog sustava u ovom četvrtom valu, odnosno u doba hladnijeg vremena u jesen - rekao je Beroš i dodao da su razgovarali konstruktivno o onome što su već naučili, a sve kako bi spremno dočekali jesen.

- Situacija se mijenja. Znamo kako se virus širi, kakva je klinička slika. Međutim, činjenica je da je sve više cijepljenih u Hrvatskoj. To znatno mijenja paradigmu odnosa prema bolesnicima - rekao je Beroš.

- Dogovoreno je da se postigne kolektivna pripravnost cijelog zdravstvenog sustava. To ne znači da odustajemo od centraliziranog pristupa. Samo smo stekli nova iskustva - nastavio je.

- Moje prvo pitanje ravnateljima onih bolnica koje do sada nisu isključivo liječile covid-19 bolesnike, da li u slučaju, ako će sutra imati svoje dijelove bolnice koji će tretirati i takve bolesnike, hoće li i dalje tretirati ostale bolesnike - dodao je.

- Svi smo se dogovorili da će Klinika za infektivne bolesti i dalje biti primarni centar. Nakon toga, ovisno o rastu broja, punit će se druge ustanove, poglavito pojedini dijelovi, ne i cijela, KB Dubrava, potom Klinika za pućne bolesti, potom KBC Zagreb - konstatirao je ministar.

Beroš je rekao da je najbitnije da se pritom ne ugrožava zdravlje pacijenata koji ne boluju od covida.

- Ne očekujemo, ali se ne mogu desiti. Išli smo do krajnjih granica i eventualno visoke popunjenosti, za što ne vjerujem da će se desiti, poglavito zbog činjenice da je dobar dio građana ovaj put cijepljen, rekao je i pozvao još jednom na nošenje maski i držanje razmaka kao najbolji način da se spriječi rast broja oboljelih, prenosi RTL.

- U ovom trenutku imamo 427 hospitaliziranih, 55 je na respiratoru, što je više nego prošle jeseni, odnosno prošlog 30. kolovoza. I zato smo se sastali, jer moramo biti spremni - dodao je.

Rekao je da je u petak nastavak razgovora o trećoj dozi cjepiva za radnike u zdravstvenom sustavu.

U kojim bolnicama u Zagrebu će skrbiti za covid pacijente, u kojima pak ne i koliko je to ukupno kreveta, zanimalo je novinare.

- Za prvu ruku, da kažem, osigurali smo 410 postelja. Od tog plana u ovom trenutku bile bi izuzete KB Merkur i KB Sveti Duh, i to zbog njihovih infrastrukturnih uvjeta. To su bolnice s jednim hodnikom, s jednim laboratorijem, gdje je vrlo teško organizirati adekvatnu zdravstvenu zaštitu (istodobno) i covid-19 i ostalim bolesnicima - ustvrdio je Beroš.

Rekao je da su sve bolnice dale svoje brojke za covid-19 pacijente i za one na respiratorima.

Rekao je da se razgovaralo i o Hitnoj.

- U početku prošlog vala bilo je određenih problema kad su kolima Hitne pomoći covid bolesnici išli od bolnice do bolnice, pa smo uveli koordinaciju koja je profunkcionirala i nakon toga je situacija bila puno bolja - ustvrdio je Beroš.

Rekao je da su od svih bolnica zatražili da imaju kapacitete za izolaciju ljudi zaraženih koronavirusom, ali ne nužno i za liječenje.

Dotaknuo se i treće doze cjepiva protiv covida-19 te odgovorio i na pitanje o čemu se još treba razgovarati i kad će početi taj dio cijepljenja.

- Struka mora reći svoje mišljenje. Još uvijek u stručnoj medicinskoj dokumentaciji nema jasnih utemeljenja i jasnih algoritama za primjenu treće doze. Nova je bolest, nove su okolnosti, još uvijek se bilježi porast titra antitijela nakon cijepljenja, pa zatim i njegov pad i tek tako indirektno se može zaključivati kad će treća doza biti potrebna - rekao je Beroš.

- Zdravstveni djelatnici koji rade s covid pacijentima su oni koji su stalno u kontaktu s virusom i kod njih je pitanje zaštite najaktualnije. Zato je, između ostalog, i Hrvatska liječnička komora aktualizirala ovo pitanje, na tome im zahvaljujem. A struka će dati odgovor u petak ili sljedećih tjedana, jer se upravo ta stvar evaluira na europskom nivou - dodao je.

Novinare je zanimalo hoće li se zdravstvene radnike možda testirati na antitijela prije cijepljenja trećom dozom.

- Pa, vi me sad tjerate da se miješam u nešto što nije moja struka. Ja nisam epidemiolog, ja sam neurokirurg. Ali po nekom mom skromnom medicinskom znanju, mislim da bi imalo smisla testirati nekoga, da se vidi koji je titar antitijela, da se vidi u kolikoj je mjeri cjepivo izazvalo reakciju imunološkog sustava u obranu našeg organizma - rekao je Beroš.

- Doduše, postoji jedan problem. Nekoliko je različitih testova i načina evaluacije istih, stoga je pitanje na neki način objektivnosti tih podataka. Ali, kad bismo mogli jednoznačno znati koliko svatko od nas ima antitijela, to bi bio potpuno jasan pokazatelj naše otpornosti na virus i treba li se netko docijepiti i kako s njim postupati - ustvrdio je ministar.

Rekao je da su bili prvo jedni, pa drugi PCR testovi, potom antigenski, koji su se dalje unapređivali.

Novinare je zanimalo je li se na sastanku razgovaralo o tome da mjere budu u skladu s brojem hospitaliziranih s covidom.

- To je isključivo epidemiološko pitanje, na sastanku ekspertne skupine o tome nismo razgovarali. Opet ću ponoviti svoj stav, iako nisam epidemiolog, ali sam godinu i pol dana u tome i razvio sam neko svoje promišljanje. Broj novozaraženih vam je apsolutno adekvatan ukoliko svi imaju jednaku kliničku sliku. Onda vi znate da taj broj novozaraženih odražava broj hospitaliziranih, broj onih koji će završiti na respiratoru - rekao je Beroš.

- Međutim, ovaj početak četvrtog vala nije pokazao kao prošlo ljeto. Kliničke slike su bile lakše. Prema tome broj novozaraženih nije relevantan. Relevantan je onaj broj koji će vama opteretiti zdravstveni sustav, a to je broj hospitaliziranih i broj najtežih bolesnika na respiratoru. To je za mene kao ministra zdravstva relevantniji podatak. Iako, gledajući šire epidemiološki, dobro je znati i broj novozaraženih i postotak pozitivnih među detektiranima i obrađenima - nastavio je.

- Zasad ćemo se držati općih mjerila. Ali možete biti sigurni da je meni osobno najveća vrijednost podatka broj hospitaliziranih, broj novohospitaliziranih i broj onih na respiratoru - konstatiaro je ministar.

Beroš je upitan i je li zabrinut zbog jeseni.

- Gledamo što će biti. U ovom trenutku su brojke veće nego prošle godine. U igri je delta soj za kojega znamo da izaziva veće virusno opterećenje, veći broj virusa koji se brže repliciraju, stoga se brže širi. Međutim, u ovom trenutku imamo preko 1,6 milijuna cijepljenih građana. To bi se moralo na neki način reflektirati. Osobno smatram da će opterećenje zdravstvenog sustava biti manje. Moj zadatak, naš, je biti spremni na sve scenarije - rekao je.

Je li izvjesno ukidanje svih mjera, znamo da su o tome postigli suglasje predsjednik i premijer govoreći o jeseni, zanimalo je dalje novinare.

- Pa, i to je jedna od mogućnosti. Da li će do toga doći, ovisit će isključivo o ponašanju virusa. Jer, bude li se virus širio, bude li se povećavao broj hospitaliziranih sugrađana... bar ja, kao ministar zdravstva, teško bih se tada mogao odreći mjera. Zadnjih godinu dana svjedočimo da imamo dva najbolja elementa za borbu protiv ove bolesti; to je cijepljenje i to je poštivanje mjera, općih protuepidemijskih, ali i ovih koje donosi Stožer kojima se reguliraju ponašanja. Koja su to ponašanja? To su ponašanja koja su rizična i koja mogu generirati širenje virusa - rekao je ministar.

- Cijepljenje u znatnoj mjeri otežava virusu situaciju sa širenjem - nastavio je.

- Evo, jučer je bila na televiziji ona gospođa koja je bila teško oboljela. Rekla je da ne bi nikome poželjela niti jednu minutu svog teškog stanja, niti neprijatelju. A sve se u najvećem broju slučajeva može eliminirati cijepljenjem. Kad govorimo o nuspojava, svi lijekovi, pa i najobičniji koje uzimamo svakodnevno, imaju nuspojave. Ali one su stvarno minorne - dodao je.

- Takve stvari me uvijek jako ljute, kazao je dalje na spominjanje ljekarni u kojima, izgleda, neće doći do cijepljenja. - Zapelo je nešto u organizacijsko-financijskom smislu. Međutim, dao sam jasan naputak ravnatelju HZZO-a i zdravstvenim službama da razriješe tu dvojbu i pokrenu cijepljenje u ljekarnama što prije - zaključio je ministar.

Rekao je da je, posebno u pandemijskim krizama, nekad neophodno izaći iz okvira i takvo stanje riješiti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 14:15