Broj cijepljenih u Hrvatskoj više se gotovo ne pomiče s 54 posto stanovništva, a zadnjih tjedana interes za cijepljenje gotovo je zanemariv, poglavito za prvu dozu. Boosterom je u Hrvatskoj cijepljeno samo 21 posto građana, dok je u ostatku EU ta brojka prešla 50 posto. Razlog je to da je Hrvatski zavod za javno zdravstvo u petak predložio neke izmjene u strategiji cijepljenja ne bi li se povećao interes građana za zaštitu od covida-19.
"Definirali smo slabe točke u provedbi cijepljenja u posljednje vrijeme, a to se poglavito odnosi na ono što se može čuti od građana kao razlog za odbijanje cijepljenja. Prema onome što građani navode kao razlog zbog kojega se ne žele cijepiti, prije svega su nedovoljno ispitano cjepivo i strah od nuspojava. Zbog toga ćemo pojačati savjetodavni proces, odnosno omogućiti veću dostupnost informacija o cjepivu i cijepljenju. Također ćemo nastojati povećati broj mobilnih timova za cijepljenje građana u njihovim domovima i promijeniti promotivnu kampanju", naglasio je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak nakon sastanka u Ministarstvu zdravstva u petak, na kojemu se razgovaralo o strategiji cijepljenja te problemu lista čekanja, kao i unapređenju liječenja onkoloških pacijenata.
Naime, mobilni timovi HZJZ-a proteklih su mjeseci uspjeli cijepiti samo 1400 građana u njihovim domovima jer Zavod ima samo pet takvih timova. Nastojat će se preko patronažnih sestara, liječnika obiteljske medicine, odnosno kućnim posjetima povećati taj broj poglavito cijepljenja starijih osoba. Također bi se svima onima koji dolaze na neke preglede ili dijagnostiku u bolnice omogućilo cijepljenje u bolničkim ustanovama. Posebna bi se pažnja trebala posvetiti ruralnim područjima Hrvatske, gdje je procijepljenost manja od 40 posto. Capak je istaknuo da je čak 120 općina koje imaju tako nisku procijepljenost. Pojačat će se i dostupnost tzv. drive in cijepljenja.
Što se tiče promotivne kampanje, ona bi se također trebala promijeniti tako da o iskustvu s covidom-19 javno govore ljudi koji su imali teške oblike bolesti, a što se može izbjeći cijepljenjem. Capak nije želio prognozirati koliko bi ta izmjena strategije mogla povećati procijepljenost u Hrvatskoj, ali smatra da bi bilo dobro da uskoro dođemo do barem 70 do 80 posto cijepljenih.
"Do 90 posto, kao što je to u nekim zemljama EU, nažalost, nećemo stići", rekao je Capak.
Na pitanje razmišlja li se i o uvođenju obveznog cijepljenja, ministar zdravstva Vili Beroš odgovorio je da u ovom trenutku to nije opcija.
"No ako bi se primjerice dogodilo da se pojavi novi soj koji se poput omikrona brzo širi, a bude opasan poput delte i napuni bolnice, poveća potrebe za respiratorima i bude imao veliku smrtnost, moguće je da se posegne i za tom opcijom." Odbacio je svoju odgovornost za činjenicu da je procijepljenost u Hrvatskoj i dalje vrlo niska, odnosno među najnižima u EU. Naglasio je također da je smrtnost velika, ali da se ipak trebaju voditi odvojeno oni koji su umrli od covida od onih koji su umrli s covidom.
Ministar kaže da je među umrlima trećina onih koji su imali neku drugu težu bolest pa je tako u petak od 44 umrlih njih 13 umrlo s covidom, a 31 od covida. Prema njegovim podacima, od 10. siječnja umrlo je 1107 osoba od covida, a 422 s covidom. No naglasio je da zdravstveni sustav u ovom trenutku nije jako opterećen, a smanjuje se i broj pacijenata na respiratoru.
O cijeni pandemije govorio je ravnatelj HZZO-a Lucijan Vukelić i istaknuo da je samo prošloga tjedna potrošeno 75 milijuna kuna.
"Ova pandemija dosad nas je koštala pet milijardi kuna koje su se mogle potrošiti na unapređenje sustava, ali ovi su troškovi bili neizbježni", rekao je Vukelić.
Istaknuto je kako je u petak raspravljano i o tome što čeka sustav nakon pandemije, a to je vjerojatno epidemija onkoloških i mentalnih bolesti za koje je nužna priprema.