Od kraja 2018. godine u Ministarstvu zdravstva se priprema prijedlog novog Zakona o prekidu trudnoće, a do danas taj dokument nije završen niti je izvjesno kada bi mogao biti upućen u zakonsku proceduru. U primjeni je i dalje zakon iz 1978. godine po kojem je dopušten pobačaj do 10. tjedna trudnoće, ne postoji razdoblje koje mora proći od podnošenja zahtjeva do njegova izvršenja, ali postoji obaveza žene da u potpunosti podmiri troškove zahvata čiji iznos određuje svaka bolnica za sebe.
Premda je odavno trebalo osuvremeniti zakon kojim se regulira prekid trudnoće, zbog visokih tenzija koje izaziva niti jedna vlada nije ušla u taj postupak. Čak je i Ustavnom sudu trebalo 26 godina da uopće odgovori na pitanje je li ustavno pravo žene na pobačaj. Udruga Hrvatski pokret za život i obitelj još je 1991. godine podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti spomenutog zakona iz 1978. godine, a odluka o njemu donesena je tek u ožujku 2017.
Odlučivali 26 godina
Odlučujući o zahtjevu za ocjenu ustavnosti, Ustavni sud je rekao tri bitne stvari. Prva je da je pobačaj dopušten, druga koja proizlazi iz njihove odluke je da se niti na referendumu za izmjenu Ustava ne može zabraniti prekid trudnoće, a treća je nalog Vladi da propiše preventivno-edukativne mjere da bi pobačaj bio iznimka. Osim toga, Vladi je tada dan rok od dvije godine unutar kojih je trebala pripremiti novi zakon - dakle, do proljeća 2019. godine.
Krajem 2018. godine u Ministarstvu zdravstva je osnovano Povjerenstvo koje je imalo desetak članova - ginekologa, epidemiologa, pravnika, neurologa, psihijatara - a vodio ga je dr. Ante Ćorušić. Pokazalo se da je u većini europskih država pobačaj u potpunosti liberaliziran. Najliberalnija je Švedska, gdje je prekid trudnoće dopušten do 22. tjedna trudnoće, a maloljetnice za pobačaj ne moraju dobiti dozvolu roditelja. Pobačaj se bez većih problema može obaviti i u Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, Austriji, Norveškoj, Švicarskoj, Belgiji, Francuskoj, Finskoj i Italiji.
Početkom 2019. godine Povjerenstvo je završilo svoj posao, a članovi su se suglasili da zabrane pobačaja ne bi imale smisla s obzirom na to da u susjednim zemljama takva mogućnost postoji, a istodobno bi se spriječila opasnost od porasta ilegalnih pobačaja. Ostala je dvojba oko krajnjeg roka do kojeg bi se pobačaj mogao učiniti, odnosno treba li on ostati restriktivan kao što je sada do 10. tjedna trudnoće ili do 12. tjedna. No, jučer kad smo pitali u kojoj je fazi izrada zakona, iz ministarstva Vilija Beroša odgovorili su nam da se radi o kompleksnoj materiji te da se čeka - analiza upravo ovog Povjerenstva koja je objavljena prije gotovo četiri godine!
Priziv savjesti
U rujnu 2020. SDP je u hitnu saborsku proceduru uputio svoj prijedlog Zakona o prekidu trudnoće. Predložili su da se razdoblje dopuštenog prekida pomakne na 12. tjedan, da pobačaj bude besplatan, propiše obaveza razgovora s ginekologom, uredi postupak za osobe s invaliditetom i lišene poslovne sposobnosti. Vladajući taj prijedlog nisu prihvatili. Premda je Ustavni sud rekao da se ne može zabraniti pobačaj, može se donijeti zakon kojim bi njegovo provođenje u praksi bilo gotovo nemoguće. Riječ je o krajnjem roku do kojeg se može izvršiti, propisivanju obaveznih savjetovanja prije pobačaja, dugom periodu mirovanja, visokoj cijeni pobačaja, pristanku roditelja do određene dobi maloljetnice te omogućavanju manipulacija s prizivom savjesti.