Nacionalni stožer civilne zaštite održava konferenciju za medije o aktualnoj epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj.
U posljednja 24 sata zabilježeno je 1135 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 5300. Među njima su 1993 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 193 pacijenta. U posljednja 24 sata je preminulo 26 osoba.
Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 222117 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih su 4472 preminule, ukupno se oporavilo 212 345 osoba od toga 712 u posljednja 24 sata.
U samoizolaciji je trenutno 18 219 osoba. Do danas je ukupno testirano 1 095 705 osoba, od toga 7 713 u posljednja 24 sata.
Krunoslav Capak je izvijestio o incidenciji u Hrvatskoj te usporedbi s drugim zemljama Europske unije.
- Prije tjedan dana smo imali 1896 novooboljelih od 9919 testiranih, a tjedan dana prije 1850 novooboljelih od 6322 testiranih. Pad u ovom tjednu, u ova tri dana u odnosu na prošli tjedan je -36,18%. Prilično je izraženi silazni trend novooboljelih. 14-dnevna stopa incidencije je 334,4 za Hrvatsku. I dalje najbolju poziciju ima Dubrovačko-neretvanska županija a najvišu ima Međimurska županija (536,7). Stopa incidencija za zemlje EU: na ljestvici je RH na 11. mjestu po 14-dnevnoj incidenciji. U donjoj smo polovici ljestvice sada, a što se tiče stope smrtnosti na milijun stanovnika , tu smo na 20. mjestu od zemalja EU. U RH je do danas cijepljeno 34.553 osobe, od čega je 16.425 iz sustava zdravstva i 15.848 iz sustava domova za starije, a ostalo su žurne službe i civili u Sisačko-moslavačkoj županiji. Tamo je cijepljeno 3373 osobe ukupno, izvijestio je Capak.
Pad broja hospitaliziranih
Ministar Vili Beroš je otkrio da mjere djeluju, da građani pokazuju odgovornost i da je broj hospitaliziranih osoba pao ispod brojke 2000, a to se ne pamti još od 22. studenog.
- Raduje svaka promjena na bolje. Dvotjedna stopa je jučer ukazivala na odgovornost građana i učinkovitost mjera. Prvi put nakon 22.11. imamo pad broja hospitaliziranih ispod 2000. Broj preminulih je ispod 30, što je i dalje velika brojka ali manja nego ranijih dana. Uz prisutnu odgovornost građana, ove mjere doista djeluju. Nemojte pomisliti da je sada kraj epidemije, moramo i dalje biti oprezni, međutim, možemo zaključiti da naše balansirane mjere daju rezultate i da je to optimalna pobjednička formula u RH kada je riječ o borbi protiv epidemije. Oprezni moramo biti i dalje.
Govorio je Beroš i o situaciji u Areni:
- Činjenica je da broj bolesnika i dalje pada, danas ih je 12, ali morate znati da volimo biti spremni i nekoliko koraka ispred. Nećemo ni sada brzati sa zatvaranjem. Kada dođe vrijeme da razmišljamo o tome, donijet ćemo i takvu odluku. Sada nastojimo držati pod kontrolom sve što utječe na širenje zaraze. Situacija je trenutno dobra i mora ostati takva. Ostanimo i dalje odgovorni i oprezni - rekao je Beroš.
Alemka Markotić, ravnateljica Infektivne klinike 'Fran Miljahević', kazala je da dio bolesnika s komorbiditetima prekasno dođe u bolnicu.
- Onda su prognoze puno lošije a liječenje puno teže. Upozoravam sve koji imaju neke kronične bolesti da čim imaju izraženije simptome, se jave svom liječniku ili u bolnicu. Važno je istaknuti i da ide i kampanja cijepljenja. Dobro je da se poslije covida sve više jasno događaju različite posljedice kod onih koji su ga preboljeli. Studija od 8.1. u časopisu Lancet je pratila ispitanike koji su oboljeli tijekom 6 mjeseci. 1733 bolesnika su obuhvaćena tim ispitivanjem. Zabrinjavajuće je da je 76% bolesnika imalo barem jedan od simptoma koji su utjecali na kvalitetu života i zdravstveno stanje. To je češće bilo kod žena. Pokazalo se da je najčešći simptom, u 63% slučajeva, jako izražen umor i slabost mišića. Zatim slijedi njih 26% koji su imali problema sa spavanjem, 23% su imali psihičke tegobe: depresiju ili uznemirenost, nervozu, napetost i sl. Osjeća se zamor i nemogućnost funkcioniranja. Promjene na plućima su dugo ostajale. Vidjelo se i da kroz tih 6 mjeseci izmjena plinova u plućima nije bila kao kod zdravih ljudi. Kod onih koji su imali teži oblik bolesti, simptomi su bili teži i u post covid razdoblju. Zato je važno da se ljudi jave na vrijeme i liječe u akutnoj fazi. Vidjelo se i da je značajan pad antitijela u krvi od akutne faze, ali zadržala se značajna razina antitijela i nakon 6 mjeseci. Ipak postoji mogućnost da bi neki od njih mogli biti podložni i reinfekcijama - kazala je Markotić o mogućim kroničnim posljedicama nakon covida.
Nova odluka o prelasku granice
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je da je Stožer danas donio novu odluku o privremenoj zabrani ograničavanja prelaska preko granice RH.
- Nova odluka je usklađena s preporukama Vijeća o privremenom ograničenju neobaveznih putovanja, posebno iz država u kojima je raširen novi soj virusa. Popis država će donijeti HZJZ, a prema tim putnicima će se primjenjivati posebne epidemiološke mjere. Morat će na ulazu u RH predočiti negativan PCR nalaz uz obaveznu samoizolaciju od 14 dana. To su Velika Britanija i Južnoafrička Republika. Samoizolacija se u tih osoba može skratiti na sedam dana ako se o svom trošku testira PCR testom i ako nalaz bude negativan. Zbog povećanog dolaska osoba koji putuju zbog volontiranja ili dovoženja humanitarne pomoći, uvedena su posebna pravila. Oni će moći ući u RH temeljem prethodne suglasnosti Stožera, bez testa. Putnici koji ulaze u RH iz trećih zemalja zbog neodgodivih osobnih (sahrana, liječenje i sl.) razloga imat će slične uvjete kao oni iz država članica EU, ali u tom slučaju boravak na području RH će se ograničiti na maksimalno 12 sati - najavio je Božinović.
Capak je govorio o nuspojavama te kazao da se one prijavljuju svaki dan.
- Neke od tih će se odbaciti kao da nisu posljedica cijepljenja, a neke jesu posljedica cijepljenja. Većina su blage naravi, lokalna reakcija, bol na mjestu primjene, glavobolja, bolovi u mišićima. Imali smo i ozbiljnih nuspojava kao alergijske reakcije. Liječnica iz Bjelovara je imala neurološke tegobe ali povjerenstvo kliničara koji su ju liječili je donijelo odluku da to nije posljedica cjepiva nego je ona imala alergijsku reakciju jer je primala kortikosteroide. Docjepljivanje počinje nakon 3 tjedna. Druga doza se prima nakon tri tjedna, a ne mogu se kombinirati različita cjepiva. Ako ste cijepljeni s Pfizerom, i docjepljivanje mora biti s tim cjepivom - kazao je Capak.
- U planu cijepljenja smo stavili mogućnost da se organiziraju tako da budu i mobilni timovi i masovna cijepna mjesta, ali sada nema potrebe za tim jer dobivamo male količine cjepiva. Kada dođe Astra Zeneca, organizirat ćemo to u sportskim dvoranama i sl., tako da se mogu poštivati epidemiološki uvjeti - dodao je.
Capak je govorio i o borbi protiv antivaksera.
- Kampanja se intenzivira u medijima i nastupima stručnjaka, a mediji će u budućnosti biti puno više zastupljeni. Što se tiče antivaksera, najbolji način borbe protiv njih je točna i stručna informacija dostavljena svima i na vrijeme - kazao je Capak.
Govorio je i manjem broju testiranja te simptomima koje prijavljuju novooboljeli.
- Oko 40-50% novooboljelih su osobe koje su bile u kontaktu s pozitivnima. Smanjeni broj testiranja je zbog smanjenih zahtjeva. Imamo puno veće kapacitete, ali netko treba odlučiti doći na test ili dobiti uputnicu. Sada su zahtjevi nešto smanjeni, to se vidi i na redovima za drive in. Očito nema ni potrebe da ti zahtjevi budu veći - kazao je Capak.
Beroš o dodacima na plaću kod medicinskih djelatnika
Ministar Beroš komentirao je dodatak na plaću za medicinsko osoblje koje radi s covid pacijentima te komentirao informaciju o nejednakom plaćanju pojedinim vozačima saniteta.
- Odluka Vlade RH definira da svi djelatnici u sustavu koji rade s covid pozitivnima imaju pravo na posebnu nagradu, 10% na osnovnu plaću. Od jutros se pojavila informacija o nejednakom plaćanju pojedinim vozačima saniteta. Jutros sam dao zadatak da se ispita o čemu se radi i ustanovili su neujednačenu praksu. Iako je većina ispravno obračunala taj dodatak, neki domovi zdravlja nisu uzeli u obzir odluku od 23. ožujka koja ukazuje na nužne epidemiološke mjere tijekom epidemije. Najveći dio njih je adekvatno izvršio obračun, ali neki nisu. Zato je u Ministarstvu već pripremljen dopis za sve domove zdravlja da se ujednači ta praksa - kazao je Beroš.
Capak je komentirao i broj umrlih od covida izvan bolnica.
- Mi komuniciramo broj umrlih u bolnicama. One osobe koje su umrle od covida kod kuće, mi ćemo korigirati brojke, a naš sustav podrazumijeva pismenu prijavu smrti. Ponekad se dogodi da tu ima nelogičnosti pa se prijava vraća nazad. Naravno da ćemo pribrojiti sve one za koje prijava o smrti kaže da su umrli od covida. Mortalitetna statistika do 31.10. kaže da je 19 ljudi umrlo od covida izvan bolnica. Pribrojit će se i svi koji su umrli u domovima za starije, kod kuće ili na nekom drugom mjestu. Konačna brojka će biti poznata za nekih mjesec dana - kazao je Capak.
'Cijela Europa je praktički u crvenom'
Ministar Božinović je komentirao i informacije o gužvama na skijalištima i kršenju mjera na istima.
- Mi smo kao Stožer i sami neformalno doznali za to. Poslali smo uputu stožerima na županijskoj i lokalnim razinama da na takvim lokacijama provjere pridržavanje mjera. U slučaju kršenja tih mjera, koje oni ne mogu sami otkloniti, mogu se uvijek obratiti Nacionalnom stožeru ali do sada nismo dobili povratnu informaciju da im je tu potrebna pomoć zbog većeg kršenja mjera. Od svih stožera osim SMŽ je zatraženo da ulože dodatan napor u kontroli kršenja epidemioloških mjera u takvim okolnostima - kazao je Božinović.
Na pitanje hoće li epidemiolozi opet loviti kontakte zaraženih, Capak je kazao da ta strategija nikada nije napuštena.
Božinović se osvrnuo i na prelazak granice hrvatskih državljana iz BiH prema RH.
- Kad smo donijeli odluku koja istječe 15.1., ona se ne vezuje za državljanstvo već za teritorij države iz koje se dolazi u RH. Pitanje državljanstva tu nema nikakvu važnost. Poanta je u tome odakle se dolazi, je li država na listi HZJZ-a ili na listama koje govore o incidencijama... Još je praktički cijela Europa u crvenome - kazao je Božinović.
Ministar zdravstva komentirao je informaciju da će zaposleni u bolnici Rebro primati plaću na rate.
- I ta informacija je došla do mene i provjerio sam je. Ćorušić mi tvrdi da neki šefovi odjela nisu njemu donijeli izvršeni rad za prošli mjesec. Zato nekolicini djelatnika nije u potpunosti mogao odrediti plaću. Riječ je o pogrešci pri obračunu plaća, što je u domeni ravnatelja zdravstvene ustanove. Mišljenja smo da svi oni moraju biti plaćeni za svoj rad posebno u ovakvim okolnostima na prvoj crti borbe s ovom ugrozom - kazao je Beroš.
Beroš je govorio i o problemu infektivnog otpada kojim su zatrpane zagrebačke bolnice.
- To je pitanje koje bi se moglo problematizirati i dalje iako smještaj u KB Dubrava i u Infektivnoj je adekvatan. U Dubravi se tri tone infektivnog otpada producira dnevno. Imali smo sastanak jučer, bit će i danas. Odredit će se najbolji pravni put rješavanja infektivnog otpada. Moram sudjelovati u rješenju tog problema, ali samo zbrinjavanje otpada je u domeni Ministarstva gospodarstva. Jedino zajedničkim dijalogom možemo riješiti taj problem - kazao je Beroš.