Bolnički liječnici, koji ne ispunjavaju svoje obveze u javnom sektoru, više neće moći raditi i privatno. Naime, u sklopu izmjena i dopuna Zakona, već je donesena odluka da nakon izglasavanja zakona u privatnom sektoru neće moći raditi nitko od liječnika koji su na rukovodećim pozicijama, a odjelni liječnici moći će raditi isključivo ako budu izvršavali svoje zadaće i ako liste čekanja budu u skladu s donesenim propisima, odnosno ako ne budu prelazili broj dana koji će biti određen.
Da bi neki liječnici već sada pali na tom testu, potvrdio je i ministar zdravstva Vili Beroš, koji je krajem godine od svih ravnatelja javnih zdravstvenih ustanova zatražio da se odgovorno posvete prilagodbi organizacije rada ustanova, korištenju radnog vremena i ispunjavanju svih radnih obveza, a od inspekcijskih službi Ministarstva zdravstva zatražio da nadziru njihovo provođenje.
- Dosadašnji provedeni inspekcijski nadzori pokazuju da se u zdravstvenim ustanovama najveći dio zaposlenika odgovorno odnosi prema obvezama - kaže ministar zdravstva Vili Beroš i dodaje kako su inspektori utvrdili da ima i liječnika koji nisu poštovali svoje radne obveze neopravdanim izostancima u radno vrijeme, radom u privatnim ustanovama bez odgovarajućih odobrenja ravnatelja svojih matičnih ustanova ili neispunjavanjem svojih radnih obveza te će se slijedom dosadašnjih uvida inspekcijski nadzori nastaviti i ubuduće.
Iz resornog Ministarstva zdravstva navode da će za utvrđene nepravilnosti pokrenuti postupke utvrđivanja odgovornosti.
- Liječnici iz javnog zdravstvenog sustava moći će i nadalje u svoje slobodno vrijeme dodatno raditi u privatnoj praksi pod za to propisanim uvjetima i uz odobrenja ravnatelja svojih matičnih ustanova, ako su prethodno ispunili sve svoje radne obveze i odradili propisano radno vrijeme - zaključuje Beroš.
Osvrnuo se i na preventivne sistematske preglede, koji bi trebali kao pilot-projekt započeti u prvom kvartalu godine.
- Preventivni zdravstveni pregledi koje pripremamo provoditi od ove godine donijet će višestruke koristi građanima, njihovim obiteljima, poslodavcima i zdravstvenom sustavu, a imat će pozitivnog učinka i na zdravstveni proračun i društvo u cjelini - kaže Beroš.
Nadalje govori da je namjera da se naglasak stavi na kontrolu zdravstvenog stanja svakoga od nas, sprečavanje oboljenja ili što ranije otkrivanje bolesti, posebno zloćudnih, čime se povećava mogućnost njihova uspješnog liječenja. - Time se želimo u budućnosti priključiti razvijenim zemljama u našem europskom okruženju koje preventivnim pregledima postižu puno bolje rezultate u zaštiti zdravlja svojih građana i učinkovitijem liječenju bolesti - zaključuje ministar.
Zanimljivo je da su građani podijeljeni oko uvođenja besplatnih sistematskih pregleda, za koje je predviđeno da se obave u maksimalno dva dana i da za to vrijeme zaposleni imaju pravo na plaćene slobodne dane.