U Ministarstvu zdravstva u tijeku je konferencija za novinare na temu reforme zdravstva i javne rasprave o dva prijedloga izmjena zakona.
“Zdrav čovjek ima stotinu žena…”, napravio je ministar lapsus na početku što je izazvalo smijeh na presici.
“Ovo je već drugi put, već sam to rekao. Ovo je signifikantno”, rekao je Vili Beroš uz smijeh pa se onda ispravio: “Zdrav čovjek ima stotinu želja, a bolestan samo jednu”.
“Nema napretka bez promjena”, izjavio je Beroš, a prenosi N1.
“Tjednima smo sjedili i analizirali disfunkcionalnosti u zdravstvu koje su dolazile do nas, često iz medija, na čemu vam zahvaljujemo”, rekao je ministar novinarima.
“Promjena je i više nego nužna. Naše promjene i viziju temeljimo na svemu što smo učinili dosad”, dodao je Beroš.
Osnovni cilj zdravstvene reforme je jačanje javnog zdravstvenog sustava, rekao je ministar.
‘Obiteljska medicina mora biti naš adut‘
Odgovorio je na kritike da se reformom želi obogaćivati privatne džepove.
“To vam, dame i gospodo, nije tako”, rekao je ministar.
Država će se osloniti i na privatni sustav, bila bi pogreška ne koristiti resurse koje imamo, rekao je Beroš.
“Želim da nasljeđe ove administracije bude okrenuto prema preventivi, prema ranom otkrivanju bolesti”, izjavio je ministar.
“Osnovni specifični cilj je jačanje primarne zdravstvene zaštite. Primarna zaštita sad ne vrši svoju ulogu onako kako bi trebala, tome nisu krivi liječnici obiteljske medicine koji su često pretrpani poslom. Naglasak je na preventivi i ranom otkrivanju bolesti, obiteljska medicina mora biti naš adut. Drugo je reorganizacija bolnica. Ovo je prevelik broj bolnica na naš broj stanovnika”, rekao je i dodao kako je važno pitanje ljudskih resursa te da treba nadoknaditi broj potrebnih specijalista iako to nije ni brzo ni jednostavno.
“Ovo mora biti konsenzus svih. Mi mislimo da je ovo pravi put i da odgovara modernim zdravstvenim izazovima”, rekao je Beroš.
Dodao je da mora biti i kompromisa, kao i da “ova administracija sluša i kritike”, ali da one trebaju biti konstruktivne te da je zdravlje građana najvažnije, a to se najbolje vidjelo u pandemiji.
“Molim sve, s obzirom na to da su nam interesi zajednički, da se okanimo politikantstva, da se okanimo kritike zbog kritike i da se okrenemo budućnosti”, rekao je Beroš, a prenosi N1.
Uvođenje eKartona
Javno savjetovanje se produžuje do 5. studenoga, rekao je ministar i pozvao sve koji imaju nešto za reći da to i kažu.
Naše su mogućnosti ograničene, kaže ministar, ali htjelo se pronaći optimalno rješenje.
”Cilj nam je postići ravnotežu između želja i očekivanja pacijenata i objektivne mogućnosti države i društva, računajući na raspoložive resurse”, kaže ministar. Dodaje i da kao aktualni ministar ne želi da budući ministri dožive da im stanovništvo odbija cijepljenje u jeku aktualne pandemije i da je zbog toga razvoj zdravstvene pismenosti jedan od prioriteta. Beroš kaže kako želi i da se građani aktivnije uključe pa će ih zbog toga u anketama ispitivati što misle o zdravstvenom sustavu.
Ministar je spomenuo i uvođenje eKartona koje nas stavlja u red vodećih zemalja u Europi, isključujući nordijske zemlje, prema implementaciji digitalnih sustava u zdravstvo.
“Na razini primarne zdravstvene zaštite, mora se pružati najveći broj usluga i mora raditi najveći broj stručnjaka i oni moraju biti na raspolaganju građanima”, kaže ministar.
Dodaje i kako se mora okrenuti paradigma. Govorio je o odrastanju u Jelsi i rekao da je tamo bio prvi izvanbolnički ultrazvuk u bivšoj državi, a danas ga nema.
“U prvoj fazi reforme, specijalisti iz bolničkih ustanova moraju pomoći i za to će biti valorizirani, da ne kažemo plaćeni. Moraju nam pomoći jer će i njima biti lakše. Ovo je, složit ćete se, normalan pristup problematici”, kaže Beroš.
‘Zakon i administracija nisu represivni‘
Ministar napominje kako je cilj rano otkrivanje bolesti jer su na taj način neke u potpunosti izlječive. “Okret ka preventivi je nužnost”, kaže i dodaje da se zato mora razvijati zdravstvena pismenost od najranije dobi.
“Hrvatska može i mora napraviti više”, poručuje ministar i navodi kako neke stvari više jednostavno ne idu, osobito kad je riječ o debljini ili slučajevima nekih bolesti - kao narod moramo početi brinuti o zdravlju.
“Ovaj zakon i ova administracija nisu represivni, ne žele penalizaciju, ne žele nikoga kažnjavati”, kaže ministar dodajući da nema većih sankcija u novim zakonima, nego su one samo preračunate u eure i iste su kao i ranije.
Govorio je o Imunološkom zavodu rekavši da se on seli u Rugvicu te da se sad radi dokumentacija za tvornicu zmijskog antitoksina. To je prvi korak u revitalizaciji Imunološkog, ističe ministar.
Kaže i kako je nužna hitna helikopterska medicinska služba. Ministar kaže da je i od EK stigla pomoć za realizaciju toga te da je u tijeku ugovaranje civilnog operatera i to bi trebalo biti gotovo do kraja godine, a o punoj operativnosti razmišlja se do kraja 2024. godine. “Jasno je da ćemo do uspostave vlastitog sustava morati angažirati stranog providera, a EK nam je ponudio pomoć u tome kako bi raspisali međunarodni tender”, kaže.
Za uspjeh reforme potrebni su realni ciljevi i konkretni rokovi. “Bez ta dva cilja ne možemo pričati o reformi”, kaže ministar dodajući da je potrebno i vrijeme i zajedništvo protiv određenih pojedinačnih interesa i onih koji će opstruirati reformu, kao i visoki politički i društveni stupanj suglasnosti oko rješenja.
Sad je sve u fazi javne rasprave, ali Beroš očekuje podršku u Saboru.
“Evolucija, a ne revolucija”, kaže ministar.
Vrlo vjerojatno će se 11. studenoga održati veliki skup zdravstvenog sustava na kojemu će se izvijestiti o rezultatima javne rasprave, kaže ministar dodajući da dosad nema previše komentara na predložene izmjene zakona. “Svaki konstruktivan komentar koji dobijemo i koji je provediv svakako ćemo akceptirati”, rekao je.
Prema ministrovim riječima, svaka promjena ima svoje raspisane mjere sa svojim učincima i ništa nije prazno slovo na papiru te je sve utemeljeno na promišljanju i zakonskim propisima.
Lijekovi neće poskupljivati
Lucijan Vukelić, ravnatelj HZZO-a, govorio je, među ostalim, o financiranju zdravstva.
“Zdravlje u Hrvata nije besplatno, ono košta. Sustav je utemeljen na Bismarckovom sustavu solidarnosti, kao i na sustavu plaćanja iz proračuna. Šest milijardi kuna dobija se iz doprinosa, a ostalo popunjava državni proračun. Jedna trećina građana radi, oko milijun i nešto, a liječi se i koristi zdravstvene usluge 4 milijuna i 150.000 Hrvata. Zadovoljan sam što to uspijevamo pokriti.
Uz osnovno zdravstveno osiguranje, ovih se dana provlače neistine o dopunskom zdravstvenom osiguranju. Povećanje se odnosi na participaciju koja ide bolnicama. Bolnice će moći povući više novca iz zdravstvenog osiguranja. Kad je bilo o tome govora, navelo se da će se povećati cijena auto-osiguranja - to je isto neshvaćanje predloženoga. Imali smo četiri posto avansa i ostatak na kraju godine na konačnom obračunu, a sad će to biti pet posto na početku.
Lijekovi će i dalje biti dostupni, neće poskupljivati. Malo će se bolje kontrolirati od liječnika i način korištenja, ali i naručivanja. Više od četiri milijarde kuna ide na receptni dio lijekova, dvije i pol milijarde na posebno skupe lijekove - to je trošak direktno HZZO-a, ne govorim o lijekovima koje naručuju bolnice”.
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak potom je rekao: “U ovoj reformi prisutna je paradigma o kojoj se dugo priča - prelazak na preventivu. Naši građani najviše obolijevaju, umiru i najskuplje plaćaju - kronične nezarazne bolesti i još neke bolesti od kojih najčešće obolijevamo. Nismo ulagali u preventivu, nismo ulagali i sad moramo liječiti posljedice tih bolesti što jako puno košta i opterećuje ovaj zdravstveni sustav.
‘Slabo mijenjamo navike‘
Većina tih bolesti je preventabilna - informiranje o zdravlju, slabo mijenjamo navike… Pušimo, ne hranimo se zdravo, ne bavimo se tjelesnom aktivnosti - to treba promijeniti. To primarno treba - moramo znati o tome i moramo promijeniti svoj način života. Rano otkrivanje je također strahovito važno jer je tad liječenje jeftino i jednostavno. Imamo nacionalne preventivne programe, a u izradi je više tipova akcijskih planova i strategija koje se bave ovim bolestima. Imamo i nacionalne screening programe karcinoma, jedna smo od rijetkih zemalja koja je to proširila.
Kad bi se Ministarstvo obrazovanja moglo zapitati o zdravlju djece, da promijenimo kurikulume obrazovanja i način funkcioniranja školstva, da bi buduće generacije bile zdravije. Što možemo u prometu da bi onečišćenje zraka bilo manje i da bi ljudi bili zadovoljniji? Treba početi od jednostavnih stvari, a onda se Ministarstvo financija treba zapitati kako još bolje financirati zdravstvo. Zdravlje bi nam svima trebalo biti na prvom mjestu”, navodi N1.