Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak danas će održati sastanak s predsjednikom Hrvatske zajednice županija Goranom Paukom, koji predstavlja osnivače škola u Hrvatskoj, a teme razgovora, između ostalih, bit će frontalno uvođenje kurikularne reforme u sve škole, ali i mogućnost da se osiguraju besplatni udžbenici za sve učenike osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj.
Ideja da svi učenici u Hrvatskoj nakon 2008. ponovno imaju besplatne udžbenike aktualizirala se nakon što je takvo što spomenuo Kažimir Varda, zastupnik Kluba stranke Milana Bandića, Reformista i nezavisnih na koalicijskom sastanku u Vladi u utorak, a u Ministarstvu znanosti i obrazovanja (MZO), doznajemo, skloni su ozbiljno razmotriti prijedlog, ako se tako dogovore s osnivačima škola, odnosno županijama.
Sastanak
Klub zastupnika Milana Bandića, koji broji 10 zastupnika i bez njih nema ni proračuna, u ponedjeljak će se sastati s ministricom Blaženkom Divjak jer imaju ozbiljne primjedbe na novi Zakon o udžbenicima, a nakon toga i s premijerom, ako bude potrebno.
- Premijeru sam rekao da je u zakonu predviđena mogućnost da država financira kupnju udžbenika, ali ‘prema mogućnostima’, a mi tražimo da država doista na sebe preuzme financiranje udžbenika. Lokalna samouprava zbog smanjenja poreza na promet nekretninama ostaje bez 100 milijuna kuna koje su do sada trošili na udžbenike - kaže Varda.
On tvrdi da bi u prvoj godini financiranje koštalo oko pola milijarde kuna, a već iduće bi se iznos prepolovio jer se isti udžbenici mogu koristiti četiri godine i treba ih samo dokupljivati.
Sugovornici iz MZO-a pak kažu kako je ministrica Divjak ionako planirala sastanak, prvo s Paukom, a potom i sa svim ostalim županima vezano uz podršku uvođenju kurikularne reforme u škole, a kada bi županije preuzele na sebe dio financijske odgovornosti za opremanje škola u sklopu reforme obrazovanja, da bi u tom slučaju i Ministarstvo moglo na sebe preuzeti financiranje besplatnih udžbenika za sve učenike u Hrvatskoj ili povećati razinu sufinanciranja.
Tržište školskih udžbenika i radnih bilježnica teško je pola milijarde kuna, no novi zakon smanjuje cijenu kompleta udžbenika za osnovne škole oko 10 posto, a radne obrazovne materijale učitelji će samostalno birati, a neće im biti nametnuti kroz odabir udžbenika, pa bi ukupna cijena trebala biti niža.
U MZO-u kažu kako ne mogu oni financirati i opremanje škola i besplatne udžbenike, pa će se pokušati dogovoriti sa županima da oni na sebe preuzmu dio troška za opremanje škola. Cilj im je, dakle, aktivirati osnivače oko kurikularne i izbjeći roditeljsko participiranje u financiranju školstva.
Neujednačena praksa
- O tome ćemo definitivno razgovarati sa županima. Iduće godine kreće frontalno uvođenje kurikularne reforme pa možemo vidjeti što osnivači od toga mogu pokriti, a da mi onda pokrijemo udžbenike ili da ostvarimo neki sličan model suradnje. Nema još konkretne odluke, ali ako županije kažu da im je jednostavnije financirati opremanje škola, a da mi preuzmemo udžbenike, možda se može tako nešto dogovoriti, no trenutno se nalazimo u ranoj fazi razgovora - kažu nam sugovornici iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Županije bi doista mogle na sebe preuzeti jedan dio financiranja opreme za škole, poput tableta, jer jedinice lokalne i regionalne samouprave u prvih pola godine bilježe suficite zbog izmjena Zakona o porezu na dohodak koji je od ove godine isključivo njihov prihod. U razdoblju od siječnja do kraja lipnja jedinice su tako zabilježile suficit od čak 1,7 milijardi kuna, a do kraja godine planiraju da taj suficit iznosi 333 milijuna kuna.
Praksa s besplatnim udžbenicima sada nije ujednačena, pa neke županije i gradovi financiraju udžbenike, ali većinom samo za osnovne škole, dok neke nemaju ni to. S druge strane, Grad Zagreb je tu otišao najdalje, što je i logično jer imaju najveći prirez i najizdašniji proračun u državi od 9,5 milijardi kuna pa godišnje troše više od 60 milijuna kuna za besplatne udžbenike za oko 100.000 učenika osnovnih i srednjih škola na području grada. Logično je i da Bandić sada traži da država financira udžbenike jer Zagreb gubi 90 milijuna kuna prihoda zbog smanjenja poreza na promet nekretninama.
Goran Pauk, šibensko-kninski župan i predsjednik Hrvatske zajednice županija, kaže kako mu je ideja načelno prihvatljiva, ali da ne može govoriti u ime svih župana, te da će više znati nakon razgovora s ministricom.
- Najveći je problem u mogućnostima, odnosno novcu, jer ne mogu sve županije podnijeti taj teret, a prioritet je decentralizacija u svakom smislu. Školstvo se financira iz decentraliziranih sredstava, a onda moćnije županije tu nadodaju svoje izvorne prihode prema mogućnostima. Načelno mogu prihvatiti, ali pitanje je možemo li mi to bez da nam država ne omogući neke nove funkcije - kaže Pauk, a na pitanje o suficitu JLS-a odgovara kako će sve to otići u projekte, odnosno sufinanciranje komponente iz EU fondova.