RASPRAVA STRUKE

Bi li suci koji tuže novinare dobivene odštete trebali uplatiti u proračun? Evo što kažu pravnici

Od 942 tužbe trenutno podignute protiv novinara u Hrvatskoj, više od 30 podnijelo je 15-ak
Osječki sudac Županijskog suda Zvonko Vrban nedavno je tužio portal Telegram tražeći odštetu od 100 tisuća eura
 
 Vlado Kos/Cropix

Smiju li se suci bogatiti na tužbama protiv medija, osnovno je pitanje koje se krije u prijedlogu Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo izneseno tijekom e-savjetovanja o promjenama Zakona o sudovima koje je pokrenulo Ministarstvo pravosuđa i uprave.

Nedavno iznesena statistika na Al Jazeeri kaže da su u Hrvatskoj trenutno podignute 942 tužbe protiv novinara i medija kojima se traži više od 10 milijuna eura odštete. Među njima je i više od 30 tužbi koje je podnijelo 15-ak sudaca tražeći više od, ukupno, 300 tisuća eura. Tužbe su podignute protiv nakladnika Styrie i Hanza Medije, najjačih izdavača zbog tekstova objavljenih u raznim izdanjima.

Sudački kodeks

"Predlažemo da zakonska novela odredi da dosuđene odštete u takvim sporovima ne idu u korist sudaca, nego u korist državnog proračuna", stoji u prijedlogu Centra Miko Tripalo.

Neven Mates, član Centra i jedan od kreatora prijedloga, kaže da je praksa pokretanja tužbi protiv novinara i medijskih kuća izrazito kontroverzna. - To ne koristi ugledu sudstva. Uostalom, etički kodeks sudaca izrazito sugerira sucima da se ne upuštaju u polemike i tužbe - govori Mates ističući kako je tužba suprotna poruci Kodeksa. - Ako dužnosnik održi predavanje koje se honorira, praksa u razvijenim demokracijama je da se taj honorar uplati u humanitarne svrhe. Isto bi mogli učiniti i suci - kaže Mates.

Uzme li se u obzir činjenica da je nedavno osječki sudac Županijskog suda Zvonko Vrban tužio portal Telegram tražeći odštetu od 100 tisuća eura, jasno je koliko takva odšteta može ugroziti poslovanje nekog medija. Na to upozorava novinarka Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara, kada kaže da s takvom presudom mediji mogu "ugasiti svjetlo u redakcijama".

- Činjenica je da se u mnogim zemljama Europe dosuđuje simboličan iznos kao naknada sucima, a ne da presuda bude sredstvo zastrašivanja i uništenja medija i novinara - kaže Sever.

Sudački kodeks sugerira sucima da se suzdrže od javne rasprave jer prihvaćanjem "političke šutnje" ujedno prihvaćaju da neće javno odgovarati na provokativne kritike. "Puno je bolji i pametniji način ignorirati skandalozni napad, nego svojim uključivanjem generirati snagu pokrenute 'akcije'", navodi se u Kodeksu.

Alan Uzelac, profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta i član Centra, kaže da ponekad dokazivanje duševnih boli nekog suca na sudu izgleda neukusno, na rubu travestije. Dodaje da s obzirom na vrlo negativnu percepciju sudaca i pravosuđa u javnosti ne bi trebalo podilaziti ideji da suci koriste sustav. - Suci obavljaju važnu javnu funkciju i morali bi moći otrpjeti primjerenu kritiku. Odšteta nikako ne bi trebala biti izvor financijske koristi za suce - govori Uzelac.

Diskriminacija

Vanja Jurić, odvjetnica koja je u nekoliko predmeta obranila slobode i interese medija i javnosti smatra da ovakav prijedlog ne bi bio dobar jer bi diskriminirao suce. - Političari, primjerice, trebaju moći otrpjeti najveći stupanj kritike, ali ipak imaju pravo štititi svoja prava osobnosti i primiti pravičnu novčanu naknadu - uspoređuje Jurić. S time se slaže i Vesna Alaburić, odvjetnica poznata po predmetima u kojima je braneći novinare i medije štitila demokraciju i prava javnosti od sudskih progona. Ona predlaže i drugačije rješenje.

- Moglo bi se ograničiti pravo sudaca da samostalno, bez odobrenja predsjednika suda ili DSV-a ili nekog drugog tijela u sudbenoj vlasti odlučuju o pokretanju sudskih postupaka protiv novinara i nakladnika - kaže o načinu kojim bi se nekog obijesnog suca spriječilo da tužbom, na račun medija i cijene zataknute za vrijednost svog ugleda, dođe do novog Mercedesa.

Mrčela: Ne može se za povredu osobnog prava platiti nekom drugom

Marin Mrčela, sudac Vrhovnog suda, ne slaže se s prijedlogom jer je riječ o povredi osobe, a ne države. - Ne može zakon propisati da se povreda osobnog prava nadoknađuje uplatom nekome drugome, pa makar i državnom proračunu. Uostalom, posljedica za medije koji su proglašeni krivima je ista, moraju platiti - kaže sudac Mrčela.

Bojana Božanić, šefica Uprave Lidera i predsjednica udruge novinskih izdavača pri HUP-u, ističe kako je situacija alarmantna zbog tužbi protiv novinara, no smatra i da glavni motiv sudaca ipak nije doći do 100 ili 500 tisuća kuna od medija. - Glavna poruka tih tužbi je ipak da mediji moraju paziti što pišu. Nije isto da li neki građanin mora pokrenuti postupak radi zaštite svog ugleda ili to čini sudac - govori i dodaje kako bi problematiku trebalo drugačije regulirati.

Naravno, najčešće je riječ o toksičnom krugu koji počinje lošom presudom na koju reagiraju mediji pa završe s malicioznom tužbom tog istog suca koja bude nagrađena presudom protiv medija. Prosjek odštete za povrijeđeni sudački ugled je oko 10 tisuća eura, puno više nego što dobivaju ostali građani. Svojedobno su suci Ustavnog suda, Lovorka Kušan i Andrej Abramović, u izdvojenim mišljenjima iznijeli stav da je riječ o "lošoj praksi". (G.J.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. studeni 2021 16:43