Biolog dr. Ivan Christian Kurolt s Odjela za znanstvena istraživanja Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević tjednima istražuje novi koronavirus, a za RTL je kazao da su u Klinici do sada obradili oko 6,5 tisuća uzoraka.
U idealnim uvjetima za obradu jednog uzorka treba od 4 do 6 sati.
- To su idealni uvjeti, koje sada nemamo. Ovisno koliki je pritisak to se zna produžiti od 6 do 10 sati, najčešće ako dođu predvečer, nalazi budu ujutro - kazao je Kurolt.
Ističe kako se rezultati znaju razlikovati.
- Rezultati se znaju razlikovati, to ovisi o virusnom opterećenju - odnosno koliko infektivnih čestica ima i prema tome koliko kopija genoma ima, vidi se je li veće ili manje virusno opterećenje - kazao je.
Poručio je i da se ne slaže s tim da treba početi testirati više građana, što mnogi posljednjih dana zagovaraju.
- Ljudi žele da se više testira, ali bojim se da će to dati jednu pogrešnu sigurnost. Dobit ćete negativan nalaz i misliti da nemate virus, a zapravo još niste u periodu gdje se nekome može dokazati da je pozitivan. Nisam siguran bi li to puno pomoglo - kazao je Kurolt.
Tvrdi i kako trenutno na tržištu postoji više brzih testova, ali nisu svi za upotrebu na velikom broju uzoraka.
- Ima ih nekoliko na tržištu, molekularnih i seroloških. Serološke smo mi testirali, ali nisu se pokazali nešto jako performantni. Dobio sam tu informaciju i iz drugih ustanova. Do molekularnih je teško doći i oni nisu za veliki broj uzoraka, to je za hitne slučajeve - tvrdi.
Na upit koliko sojeva virusa postoji te je li to razlog zašto je u nekim zemljama smrtnost veća, Kurolt kaže da je o tome teško govoriti jer je još mnogo nepoznanica o koronavirusu te da se ne zna o kakvom se soju virusa radi u Hrvatskoj.
- Mi smo jedan dio sekvencionirali. Nadamo se u suradnji s kolegama u Njemačkoj da ćemo malo više napredovati i cijeli virusni genom sekvencionirati'.
Kaže da ga nije iznenadila vijest o tigru zaraženom koronavirusom jer životinje znaju često oboljeti.
- Tu se radi o zoonozi, virus koji prelazi od neke životinje na čovjeka i prelazi neku granicu specijesa. To se može često vidjeti, imate virus Zapadnog Nila koji su prenijele ptice koje ga duže zadržavaju i onda to može preko komarca preći na čovjeka.
To uvijek ovisi o tome tko je receptor odnosno koju molekulu virus koristi da uđe u stanicu. Ako slična molekula postoji u drugim životinjama velika je vjerojatnost da se i oni mogu inficirati - kazao je Kurolt.
Na pitanje trebaju li onda brinuti vlasnici kućnih ljubimaca, kazao je da nije siguran da na to može dati točan odgovor.
- U Hong Kogu se zarazio pas, ali vjeruje se da se zarazio preko vlasnika. Oboljeli bi se trebali distanicirati i od kućnih ljubimaca. Ako se ljubimac zarazi, ne znači da će biti teško bolestan - kazao je Kurolt.
Zagovornik je nošenja zaštitnih maski, no ne da bi zaštitili same sebe od virusa nego one u našoj okolini.
- Ja sam zagovornik da se nose. Ne da se zaštiti samog sebe, nego druge, pogotovo ako ste u nekom malom prostoru gdje je više ljudi - kazao je Kurolt za RTL.