DVORAC TIKVEŠ

BISER KOJEG JE OBOŽAVAO TITO, A U NJEMU SU UŽIVALI HRUŠČOV I SOPHIA LOREN Mondeno lovište jugoslavenske aristrokracije uskoro će ponovno oživjeti

 
 Emica Elveđi / CROPIX

Miru i tišini, ali i bogatim lovištem što se već stoljećima skriva u tikveškoj šumi, tijekom povijesti nije mogla odoljeti nijedna vladarska obitelj, kao ni državnici koji su upravljali ovim krajevima. Ovaj baranjski biser smješten u sjevernom dijelu današnjeg Parka prirode Kopački rit, doma više od 2300 bioloških vrsta, prvi su prepoznali članovi obitelji Teschen i Habsburg. Poslije mu, logično, nisu mogli odoljeti ni Karađorđevići, ni Josip Broz Tito. Tikveško lovište i danas se smatra jednim od najbogatijih u Europi kad je riječ o kapitalnoj jelenskoj divljači. Međutim, osim po bogatoj flori i fauni, što je najveće bogatstvo ovog dijela Hrvatske, “europska Amazona”, kako još zovemo Kopački rit, poznata je i po kompleksu dvoraca Tikveš.

Emica Elveđi / CROPIX

Riječ je o pravoj aristokratskoj meki skrivenoj usred baranjskih šuma koja, na žalost, već gotovo tri desetljeća nije disala punim plućima. No, neće tako još dugo biti. Za Domovinskog rata, odnosno okupacije Baranje, devastirani dvorci, sagrađeni krajem 19. stoljeća, u sljedeće dvije i pol godine vratit će svoj stari sjaj i postati jedna od najatraktivnijih turističkih i edukativnih lokacija u Hrvatskoj. Kompleks obuhvaća historicistički dvorac koji su krajem 19. stoljeća sagradili članovi Teschenske loze i obitelji Habsburg, a zovu ga i novi dvorac, iako je u narodu poznatiji kao Titov dvorac s obzirom na njegova posljednjeg “privatnog vlasnika”. Tu je i stari dvorac, odnosno ladanjska kuća, kao i aneks novoga dvorca.

Međutim, ako su se ljubitelji povijesti i povijesnih osoba ponadali da će se u tikveškim dvorcima u modernom ruhu pričati samo o njima, prevarili su se. Naravno, iznimno bi atraktivna bila priča o vremenu kada je Tikveš bio česta lovna i ladanjska destinacija Isabelle Teschen, odnosno Isabelle von Habsburg, jedne od vlasnica vlastelinstva Belje, u čijem se sastavu nalazio Tikveš.

Ona je u današnjem starom dvorcu, odnosno ladanjskoj kući, odsjedala i ugošćivala svoje suvremenike poput austrijskog cara Franje Josipa I. i posljednjeg njemačkog cara Vilima II. Bila je i jedna od prvih osoba u to vrijeme koja se bavila amaterskom fotografijom, i to iznimno uspješno, a njezina fotografska ostavština danas je vrijedno povijesno dokumentarističko blago ovoga kraja. Mnogo toga moglo bi se prikazati i o obitelji Karađorđević, koja je upravljanje dvorcem preuzela 1920. zahvaljujući Versajskome miru i proglasila ga državnim lovištem.

Emica Elveđi / CROPIX
Varja Guttert, voditeljica prodaje u JUPP-u Kopački rit, u ulozi Isabelle von Habsburg učenicima prenosi povijest Tikveša

Uz tu je obitelj vezana i jedna važna povijesna činjenica koja kaže da je princ Đorđe Karađorđević, prvorođeni sin kralja Petra, u tom dvorcu bio u kućnom pritvoru, gdje su ga smjestili njegov mlađi brat, kralj Aleksandar, i Nikola Pašić, tadašnji predsjednik vlade. Princ Đorđe u Tikvešu je proveo oko godinu dana. Najdulje je, pak, u čarima dvorca uživao Tito, koji je kompleks nacionalizirao i pretvorio u svoje rezidencijsko lovište gdje je ugošćivao mnoge tadašnje suvremenike i političare, pa su Baranju tako pohodili i ruski državnici Leonid Brežnjev i Nikita Hruščov, a navodno i svjetska glumačka diva Sophia Loren.

No, neki budući posjetitelji toga kompleksa ipak neće imati priliku prespavati u sobama koje kriju mnoge državničke, ali i ljubavne, odnosno ljubavničke tajne. Uprava Parka prirode Kopački rit odlučila je naime oba dvorca, kao i aneks novoga dvorca pretvoriti u moderni, multimedijski Prezentacijsko-edukacijski centar “Tikveš” u kojem će naglasak biti stavljen na prirodnu baštinu i bogatstva Kopačkog rita.

- Nećemo, naravno, pritom zanemariti ni bogatu povijest ovog kompleksa u smislu osoba koje su u njemu boravile i posjećivale ga, jer će sve to biti zabilježeno na vremenskoj crti koja će se nalaziti u muzeju. No, budući da smo javna ustanova za zaštitu prirode, bilo je logično da ova prekrasna zdanja iskoristimo da bismo dodatno popularizirali raritetno bogatstvo naše flore i faune - kazala je Vesna Hrvojević, rukovoditeljica Odsjeka tajništva, ali i voditeljica projekta PEC “Tikveš” vrijednog 51 milijun kuna, od čega 85 posto dolazi iz fondova EU.

Emica Elveđi / CROPIX
Vesna Hrvojević, voditeljica projekta PEC “Tikveš” vrijednog 51 milijun kuna

- Projekt je započeo u lipnju 2017., a završetak je predviđen za svibanj 2021. Cilj je obnoviti cijeli kompleks dvoraca Tikveš s naglaskom na prirodnu baštinu. Poznato je da kompleks ima veliko povijesno značenje, zato ćemo svako razdoblje vezati s nekakvim prirodnim događajima u to vrijeme na ovom području - rekla je Hrvojević.

S obzirom na to da je kompleks rješenjem Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Osijeku, upisan u Registar kulturnih dobara kao zaštićeno kulturno dobro profane graditeljske baštine, sve što će se na njemu raditi bit će pod strogim nadzorom konzervatora, pri čemu se mora zadržati njegov izvorni vanjski oblik i poštovati izvorne materijale. No, zato će unutrašnjost objekata u kojima će biti suvremeni muzejski prostor pretrpjeti određene izmjene, pri čemu će se voditi računa da se zadrži prostorna organizacija ladanjske arhitekture, a sadržaji će u pravom smislu dočaravati biljni i životinjski svijet Kopačkog rita.

Emica Elveđi / CROPIX
Nadvojvotkinja Isabella von Habsburg je mnogo fotografirala i bilježila život Baranje i okolnih sela, a neke od tih fotografija i danas su sačuvane u JUPP-u. One svjedoče o mondenom životu organiziranom u tikveškom dvorcu, ali i o životu lokalnog stanovništva. Isabella se, osim fotografijom, bavila i lovom - zabilježeno je da je osobno u Tikvešu odstrijelila 146 komada jelenske divljači

Multimedijski sadržaji

- U Starom dvorcu posjetitelji će moći svjedočiti svijetu sisavaca, ptica, vodozemaca i kukaca karakterističnih za Kopački rit. U manjem dijelu bit će prezentirane ribe, vrste karakteristične za vode parka prirode. Vrlo je bitno educirati o važnosti močvarnih staništa koja predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti. Primjerice, uz njih je ekološki vezano više od 40% vrsta biljaka i životinja. No, jednako kao za ptice te ostale životinje i biljke, močvarna staništa oduvijek su imala značajnu ulogu u razvoju ljudske civilizacije. Osnovne ekološke značajke močvarnog područja definirat će se i u likovnom postavu - doznajemo od Ružice Marušić, rukovoditeljice Odsjeka za promociju i provedbu projekata.

Kad je riječ o novom, historicističkom dvorcu, on će se prenamijeniti u povijesno-prirodoslovni postav, koji će biti razmješten kroz cijelu zgradu, a njome će se protezati i likovni postav, kojem će se pristupati iz hodnika aneksa.

- Izložba posvećena prirodnim vrijednostima Parka prirode uredit će se u Aneksu 1 Novog dvorca. Aneks je novijeg datuma te je s dvorcem spojen dvoetažnim staklenim hodnikom kao simulacijom nekoga kanala u Kopačkom ritu. U aneksu će biti i showroom s velikim ptičjim gnijezdom, kao i prostorije s hranidbenim lancem, migracijama ptica, bojama Kopačkog rita... - dodala je Hrvojević.

Atraktivnosti prostora pridonijet će i scenografija pomoću holograma i maping projektora, a radi ambijentalnosti dodat će se zvukovi karakteristični za svako stanište koje se prikazuje. Tako će se moći čuti rika jelena, zvukovi trka stada, krckanja granja, klepetanja krila te cvrkut nekih od 260 vrsta ptica koje obitavaju u tom netaknutom prirodnom biseru. Želja je i dočarati ambijent Kopačkog rita, koji je ujesen često maglovit, što će se postići emisijom dima, a dodatnim multimedijskim sadržajima poput VR naočala prezentirat će se podvodni, riblji svijet u pokretu.

Za posjetitelje će se pripremiti i LCD touch monitor, gdje će odgovarajući na pitanja moći provjeriti svoje znanje o Kopačkom ritu, a posebna pozornost u projektu usmjerena je na osobe smanjene pokretljivosti te s vidnim i slušnim poteškoćama.

Emica Elveđi / CROPIX

Pristanište za brodove

- S obzirom na to da je takvoj ciljnoj skupini centar jedina točka u kojoj će moći upoznati park zbog nepristupačnosti terena, imat ćemo i postav namijenjen slijepim osobama zamišljen kao skraćena inačica sadržaja. Organiziran je po istim tematskim cjelinama tako da se na točno definiranoj liniji kretanja postavljaju pojedini taktilni eksponati popraćeni legendom na Brailleovu pismu. Ovaj specijalizirani postav sastoji se od taktilne linije kretanja s potrebnim oznakama za komunikaciju, od eksponata i legendi (odnosno audio vodiča) - pojasnila je Marušić, a Tomislav Bogdanović, ravnatelj JUPP-a Kopački rit, posebno je naglasio gospodarski potencijal ovog projekta.

- Uređenjem kompleksa i vraćanjem u život podići ćemo i lokalnu zajednicu u smislu jačeg gospodarskog napretka. Vjerujemo da će ovo biti pravi turistički biser, a dodatno, paralelno ide projekt pristaništa za brodove na jezeru Sakadaš u Kopačkom ritu vrijedan 11 milijuna kuna, od čega iz EU dolazi 9,3 milijuna. Time ćemo stvoriti preduvjete da naši posjetitelji mogu cijeli jedan dan provesti u Kopačkom ritu, što će povećati i turističku ponudu i pridonijeti većem broju dolazaka u ovaj kraj te tako indirektno pomoći lokalnim gospodarstvenicima sa smještajnim kapacitetima i ugostiteljskim sadržajima - istaknuo je Bogdanović.

Velika pažnja posvetit će se edukativnim programima i razvijanju svijesti o važnosti zaštite okoliša, osobito kod najmlađih posjetitelja, stoga će se organizirati programi namijenjeni školskoj djeci i studentima s ciljem podizanja svijesti javnosti o ukupnim vrijednostima Kopačkog rita. O povijesti samoga kompleksa Tikveš u četvrtak su nešto više doznali učenici OŠ Bilje, i to od Isabelle von Habsburg “osobno”. Nju je za ovu prigodu utjelovila Varja Guttert, voditeljica prodaje u JUPP-u Kopački rit. Odjevena u raskošnu haljinu s kraja 19. stoljeća Isabella je na zanimljiv i dojmljiv način šetajući parkom od jednog do drugog dvorca i sjedeći na stolici na kojoj je sjedio i Franjo Josip I. pričala o dogodovštinama iz svojega doba.

Pa, se tako prisjetila svojih druženja u Tikvešu s austrougarskim prijestolonasljednikom Franjom Ferdinandom i njegovom suprugom Sofijom - žrtvama atentata u Sarajevu 28. lipnja 1914. Sofija je, naime, živjela u požunskom domu Isabelle von Habsburg kao njezina i družbenica njezine kćeri Kristine, gdje je i upoznala Franju Ferdinanda. Ljubavna pisma koja je kriomice slao Sofiji danas su dio legende o ljubavi koja se morala tajiti i zbog koje je nasljednik prijestolja morao napismeno potvrditi o odricanju njihovih potomaka na austrougarski tron.

Isabella von Habsburg

Mondeni život

Tako je priča o Sofiji, Isabellinoj družbenici i “Pepeljuzi” iz ne tako davne prošlosti, kao i o njihovim zajedničkim boravcima u Tikvešu, zabilježena na fotografijama Isabelle von Habsburg, koje i danas svjedoče o mondenom životu organiziranom u tikveškom dvorcu. Isabella je, naime, mnogo fotografirala i bilježila život Baranje i okolnih sela, a neke od tih fotografija i danas su sačuvane u JUPP-u.

Učenicima je posebno bila zanimljiva priča o tome kako je njemački car Vilim, inače unuk engleske kraljice Viktorije, bio oduševljen narodnim nošnjama i vezom domaćih Šokica i Šokaca, pa ja zatražio da se za jednoga njegova posjeta organizira i svojevrsna onodobna modna revija narodnih nošnji, a dodatno ga je oduševio čardaš, pa je tražio od Isabelle da ga nauči tom veselom i brzom mađarskom narodnom plesu.

Isabella von Habsburg, koja se punim imenom potpisivala kao Isabella Hedwig Franziska Natalia princeza od Croÿ-Dülmena, nadvojvotkinja je postala udajom za nadvojvodu Friedricha. Njih su dvoje često posjećivali svoj posjed u Tikvešu, u pratnji osam kćeri i jednoga sina te brojnih uglednih uzvanika. Zanimljivo, i sama je bila vrstan lovac, a u Tikvešu je odstrijelila 146 komada jelenske divljači.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 08:30