Odlukom pape Frane, dubrovački biskup Mate Uzinić u srijedu 4. studenoga, na blagdan svetog biskupa Karla Boromejskog, imenovan je za nadbiskupa koadjutora Riječke nadbiskupije, objavljeno je u Vatikanu točno u podne. Biskup Uzinić naslijedit će riječkog nadbiskupa i metropolitu Ivana Devčića, kad ovaj navrši 75 godina života i kad Sveti Otac prihvati njegovo odreknuće od službe, piše Slobodna Dalmacija.
Da će biskup Uzinić biti promoviran na sjedište neke od metropolitanskih crkava u Hrvatskoj bilo je jasno kad je ovog ljeta apostolski nuncij Giorgio Lingua boravio u Dubrovniku, gdje je prilikom služenja mise u katedrali isticao kako je tu privatno. Međutim, vjerojatno su već tada počeli razgovori o Uzinićevom unaprjeđenju prema jednom od četiri metropolitanska sjedišta: Zagreb, Split, Rijeka ili Đakovo.
Potonje ima mladog nadbiskupa Đuru Hranića, pa nakon što ga je mimoišla Splitsko-makarska nadbiskupija, jer je, podsjećamo papa Frane na mjesto nadbiskupa koadjutora u Splitu imenovao mons. Dražena Kutlešu, bilo je pitanje dana kad će Uzinić završiti u Rijeci ili možda u Zagrebu, gdje se kanonskoj dobi za umirovljenje približava kardinal Josip Bozanić. Ili, što je također vrlo izgledno, biskup Uzinić službom u Rijeci možda sebi otvara vrata za zagrebački Kaptol, jer bi Bozanić 20. ožujka 2024. trebao navršiti 75 godina.
Na stranicama dubrovačke biskupije navodi se kako je biskup Mate Uzinić rođen u poljičkoj Dubravi ispod Mosora, u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, 17. rujna 1967. U Dubravi je pohađao osnovnu školu, a gimnaziju u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu.
Nakon obavezne vojne službe u trajanju od godinu dana (1986./1987.) na poluotoku Prevlaka, na Teološkom fakultetu u Splitu završava studij filozofije i teologije te postiže akademski stupanj bakalaureat 1993. godine. Zaređen je za svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije 27. lipnja 1993.
Tijekom tri godine obnašao je pastoralnu službu u župama Omiš i Otrić-Struge. Godine 1996. nastavio je studij u Rimu na Papinskom lateranskom sveučilištu, postigavši 2000. godine licencijat iz crkvenog i civilnog prava. Po povratku u Split od 2000. do 2002. obnaša službu sudskog vikara i suca na Crkvenom interdijecezanskom sudu I. stupnja u Splitu i ujedno pastoralnog suradnika u župi Strožanac-Podstrana.
Od 2001. rektor je Centralnoga bogoslovnog sjemeništa u Splitu. Od 2002. godine član je Prezbiterskog vijeća Splitsko-makarske nadbiskupije a od 2004. Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za sjemeništa i duhovna zvanja.
Dubrovačkim biskupom imenovao ga je papa Benedikt XVI. na blagdan svetog Franje Saleškog 24. siječnja 2011., a za biskupa je zaređen u dubrovačkoj katedrali na blagdan svetog Josipa 19. ožujka iste godine.
U Hrvatskoj biskupskoj konferenciji obnašao je sljedeće službe:
• Predsjednik Vijeća HBK za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života (20.10. 2011. - 13.10. 2016.)
• Član Biskupske komisije HBK za odnose s državom (23.1.2012. - 12.11. 2015.)
• Predsjednik Pravne komisije HBK (31.3.2011. - 15.11.2012.)
• Član Pravne komisije HBK (15.11. 2012. - 13.10. 2016.)
• Član mješovite komisije HBK-a i HKVRP-a - od 15.11.2012.
• Predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj - od 10.11.2015.
Osim hrvatskoga jezika govori i piše na talijanskom jeziku, a poznaje i engleski.
Biskup Uzinić je tijekom devet godina upravljanja dubrovačkom biskupijom ostvario više pastoralnih poduhvata, a od svih će ostati posebno zabilježeno kako se kao biskup vratio u Biskupsku palaču u staroj gradskoj jezgri, koja je obnovljena nakon stradanja u potresu, ustanovio je kanonike i postavio izvorni oltar u dubrovačkoj katedrali. Na mnoga je važna mjesta u kuriji imenovao vjernike svjetovnjake, stručnjake u službama poput karitativnih i financijskih. Jedini je biskup koji već nekoliko godina transparentno objavljuje financijsku bilancu biskupije. Obavio je vizitaciju svih župa u biskupiji i osobito se zalagao oko duhovnih zvanja koja su godinama bila gotovo zamrla. Tako je prošle godine zaredio trojicu novih svećenika, a trenutno biskupija ima nekolicinu sjemeništaraca i bogoslova na formaciji u Splitu. Zalagao se za ekumenizam, prije svega za dijalog sa Srpskom pravoslavnom crkvom, te se često susretao sa zahumsko-hercegovačkim episkopima u Dubrovniku i u Trebinju.
Svojim je djelovanjem prepoznat kao jedan od najzanimljivijih biskupa Crkve u Hrvata, navlastito onih iz mlađe garde, te je često bio gost i javnih a ne samo crkvenih medija.