INTERVJU: RADOVAN FUCHS

‘Blaže mjere uveli smo zbog mentalnog zdravlja učenika. Pogrešno je optuživati djecu da su širitelji virusa‘

Istraživanja su pokazala da su najmanje problema s gradivom imali učenici nižih razreda koji su 98 posto vremena proveli u učionicama
Radovan Fuchs, Ministar znanosti i obrazovanja
 Goran Mehkek/Cropix

Sutra počinje još jedna nastavna godina, treća u izvanrednim okolnostima zbog epidemije. Ipak, ovaj put s nešto blažim epidemiološkim mjerama u školama gdje će svi učenici krenuti uživo na nastavu.

Zašto se Vlada odlučila za blaže mjere, zašto je odustala od covid-potvrda za nastavnike, kako se planira nadoknaditi izgubljeno znanje učenika zbog covid-krize, kako im se misli pomoći psihološki zbog okolnosti u kojima su pohađali nastavu, je li kurikularna reforma propala te što planira mijenjati u visokom obrazovanju, za Nedjeljni Jutarnji govori ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

Sutra počinje nova nastavna godina s nešto blažim mjerama nego što su bile dosad, ali maske ipak ostaju za više razrede tamo gdje se ne može držati razmak. Zašto takve mjere?

- Pa, rekao bih da su mjere dosta blaže, pogotovo u organizacijskom dijelu rada škola, ali i društvenog života učenika, što nam je jako važno. Maske ne moraju nositi učenici od 1. do 4. razreda osnovne škole, ni učenici viših razreda ako postoji adekvatan razmak između učenika u učionicama. Čak postoji mogućnost da lokalni stožer donese odluku da se maske ne moraju nositi u školi ako i nije osiguran adekvatan razmak propisan mjerama te ako je epidemiološka situacija u toj županiji povoljna. Takvu odluku su početkom prošle godine donijele dvije županije, a vidjet ćemo kakva će epidemiološka situacija biti ove. A ako me pitate zašto su mjere blaže, mogu vam reći da su blaže najviše u interesu učenika.

Je li se i to moglo izbjeći da su se nastavnici cijepili u većem broju nego što je sada slučaj i zašto se na kraju niste odlučili na obvezno cijepljenje nastavnika ili barem za covid-potvrde? Nedostaje li Vladi hrabrosti za takav potez?

- Ako pogledamo postotak cijepljenosti na razini opće populacije i činjenicu da su prosvjetni djelatnici ipak cijepljeni u većem postotku, onda mislim da smo napravili sve što smo mogli. Raduje me činjenica da postotak cijepljenih prosvjetnih djelatnika raste pa je on, primjerice, u gimnazijama sada 60 posto. Očekujem povećanje intenziteta cijepljenja prosvjetnih djelatnika u prvim tjednima školske godine i koristim priliku da ponovno pozovem sve one koji se još nisu cijepili da se cijepe jer će na taj način pridonijeti da konačno završimo priču s ovom epidemijom i nastavimo živjeti kao i prije nje.

A o covid-potvrdama smo dugo razgovarali i raspravljali, bilo je argumenata za i protiv, ali na kraju smo donijeli zaključak da ipak ne idemo s tom mjerom u školama.

Brojni rezultati, pa i ovi koje je radio Boris Jokić za MZO, pokazuju da učenici imaju problema zbog ovih izvanrednih okolnosti, ne samo zbog izgubljenog znanja, nego i psihički. Što Ministarstvo planira napraviti vezano uz to pitanje, kako bi učenici trebali nadoknaditi izgubljeno znanje, planirate li možda dodatno zapošljavanje školskih psihologa?

- Kada smo prošle godine donosili mjere i odluke da djeca moraju ići u školu uživo, uvijek smo isticali da je to ne samo radi njihova znanja, nego posebice zbog njihova mentalnog zdravlja. Sada se pokazalo da smo bili potpuno u pravu i da se naša borba da djeca budu u školskim učionicama isplatila. Nije bilo lako othrvati se optužbama pojedinaca koji su učenike i djecu optuživali da su širitelji virusa. I osobno sam više puta javno upozorio da te optužbe i te kako utječu na mentalno zdravlje djece. A za rješavanje problema eventualne nadoknade gradiva za pojedine učenike zadužio sam Agenciju za odgoj i obrazovanje da daju preporuke školama na koji način trebaju utvrditi koji učenik koji dio gradiva nije usvojio i na koji način je najbolje tako utvrđeni nedostatak nadoknaditi. I Agencija je to napravila.

Je li uvođenje nacionalnih ispita ove godine baš dobra mjera kada znamo što su sve učenici prošli u posljednje dvije nastavne godine? Neki profesori čak kažu da bi im se trebalo malo i progledati kroz prste s obzirom na to da uvjeti za učenje nisu baš bili normalni. Medicinski fakultet, primjerice, prvi put u posljednjih deset godina nije uspio upisati studente na prvom roku jer nisu prošli prijamni...

- Uvođenje nacionalnih ispita je odlična mjera, i to će vam potvrditi svatko dobronamjeran tko išta zna o obrazovanju. Nacionalni ispiti su nužni i najbolji su alat vanjskog vrednovanja obrazovanja, a odavno su trebali biti uvedeni. Hrvatska je, uz Grčku, jedina zemlja EU koja nema vanjsko vrednovanje u osnovnom obrazovanju dosad. Što se tiče učenika, oni i njihovi roditelji nemaju apsolutno nikakvog razloga za brigu jer im rezultati neće utjecati na uspjeh. Rezultati nacionalnih ispita služit će učiteljima, nastavnicima, ravnateljima, a ponajviše nama kako bismo znali što je dobro u sustavu, a što bismo trebali mijenjati.

Što se tiče nastavnih uvjeta u prošloj godini, naši su učenici imali puno manje online nastave od svojih vršnjaka u drugim zemljama. Možemo za primjer reći da su učenici od 1. do 4. razreda osnovne škole u učionicama proveli 98 posto vremena, a istraživanje je pokazalo da upravo oni imaju najmanje problema, kako mentalnih tako i s gradivom. A o prijamnom na Medicini u Zagrebu mogu reći da, prema riječima dekana Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pitanja koja sadrži njihov prijamni ispit nisu općenito vezana uz gradivo koje su učenici učili tijekom dosadašnjeg obrazovanja. Ona su, da tako kažem, ciljano usmjerena prema onim znanjima iz tih predmeta koja su bitna za studij medicine. Da biste položiti taj prijamni ispit, morate se pripremiti baš za specifična pitanja koja on sadrži. Stoga nikako ne možemo uspoređivati rezultate prijamnog ispita na Medicinskom fakultetu s uspjehom učenika u njihovu dosadašnjem obrazovanju. Je li to dobar način odabira kandidata ili nije, ne želim ulaziti u to jer je to interna stvar uprave Medicinskog fakulteta.

Što mislite o najavi uvođenja građanskog odgoja u Zagrebu?

- Građanski odgoj je uveden u svim školama u Hrvatskoj i obvezan je za sve učenike osnovnih i srednjih škola, a izvodi se kao međupredmetna tema. Donesen je 2019. godine i objavljen u Narodnim novinama. Ideja, za koju smatram da je dobra, da građanski odgoj bude međupredmetna tema dolazi još od ekspertne radne skupine koju je u to vrijeme vodio Boris Jokić. Zbog čega i što bi se to sada dodatno u sklopu izvannastavne aktivnosti poučavalo u zagrebačkim školama, nisam do kraja upoznat.

Kako ide provedba kurikularne reforme? Dojam je kao da se ona i ne provodi, o njoj se više uopće ne priča, nema edukacija nastavnika. Je li reforma propala?

- Dojam je takav jer smo u Ministarstvu promijenili prioritete. Sada nam je na prvome mjestu rad, a PR nam nije visoko na ljestvici prioriteta. Reforma se nastavlja, i to onom dinamikom kako je bilo predviđeno. Ove se godine uvode novi kurikulumi u 4. i 8. razred osnovne škole i 4. razrede srednje škole, a edukaciju nastavnika provodi Agencija za odgoj i obrazovanje kontinuirano. Prošle se godine zbog epidemije održavala uglavnom online, ali edukacija i stručno usavršavanje nastavnika i dalje se intenzivno provode.

Kad ste bili ministar u prošlome mandatu, pripremili ste dosta dobre reformske zakone visokog obrazovanja. Otpori su, znamo, bili veliki, što se dogodilo s tim, idete li u tu reformu i kada?

- Idemo, naravno da idemo. Prije više mjeseci osnovao sam povjerenstvo koje ima zadatak detaljno analizirati i adresirati sve probleme u znanosti i visokom obrazovanju, ali i predložiti moguća rješenja. Njihov je rad pri kraju i vrlo brzo krećemo s pisanjem zakona kojim će se urediti sustav znanosti i visokog obrazovanja. Očekujem početkom iduće godine intenzivnu raspravu jer bi tada tekst zakona trebao biti gotov.

Što se dogodilo s novim Zakonom o udžbenicima koji ste bili stavili na e-savjetovanje, postoje li i tu neki pritisci?

- Nema nikakvih pritisaka, a da ih i ima, ti bi pritisci bili uzaludni. Izmjena Zakona o udžbenicima u planu je normativnih aktivnosti ovog Ministarstva jednako kao što je to i desetak drugih akata. U izmjenama Zakona o udžbenicima predviđeno je uglavnom popravljanje i usklađivanje nekih problema koji su uočeni u dosadašnjoj provedbi tog zakona. Koliko sam imao priliku vidjeti, nije riječ o bitnim promjenama. Nakon javnog savjetovanja, na temelju prikupljenih mišljenja i prijedloga, zakon se dorađuje i očekujem vrlo brzo nastavak procedure njegova donošenja.

Hoćete li odobriti zagrebačkim školama skraćivanje sata na 40 minuta?

- Zakonom je propisano da školski sat traje 45 minuta, ali i da se u izvanrednim situacijama može skratiti. Zahtjeve Ministarstvu upućuju osnivači, a ne škole. Pristigao nam je određen broj zahtjeva za skraćivanje školskog sata, a najviše iz Grada Zagreba te ćemo svima onima kojima je to opravdano dati suglasnost.

Vaša prethodnica aktivna je na Facebooku, često vas kritizira. Kako gledate na to? Posljednje je kritizirala to što svi fakulteti kreću s nastavom uživo, kaže da pokazujete nedostatak vizije i "neobjašnjiv strah od tehnologije". Kako joj odgovarate?

- Nisam vidio što bivša ministrica piše na svojoj stranici jer nemam vremena, a vidim da i vama iz medija nije to zanimljivo pa ne prenosite to što piše.

Alternativni predmet vjeronauku?

- Godine 2011., u vrijeme mojega prvog mandata, dovršen je NOK i u sklopu njega je predloženo uvođenje alternativnog izbornog predmeta.

Takav predmet nam je potreban kako bismo ujednačili i optimalno opterećenje učenika. Trebao bi biti iz srodnog područja, u ovom slučaju humanističkog. No, kako će konkretno izgledati taj kurikulum, u konačnici će svoje mišljenje ipak dati struka. Nakon toga će on ići na javnu raspravu kako bi i šira javnost mogla dati svoje primjedbe i prijedloge. Očekujem da bi kurikulum trebao biti gotov početkom iduće kalendarske godine, ali njegovo uvođenje ne očekujem prije 2023./2024. ponajprije zato što je potrebno educirati učitelje i nastavnike.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. listopad 2021 09:19