Završen je dvodnevni sastanak Sjevernoatlantskog vijeća na razini ministara vanjskih poslova tijekom kojega je, uz formalne sastanke, bilo i nekoliko bilateralnih sastanaka šefova diplomacija članica. Jedan od takvih je bio i sastanak hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom. Prema izjavi šefa američke diplomacije, dominantna tema sastanka je bila ključna uloga Hrvatske u integraciji zapadnog Balkana s Europom i njezina sve veća energetska važnost.
- Ovo je dobra prilika za razgovor o ključnoj ulozi koju Hrvatska ima u integraciji zapadnog Balkana s Europom, o njezinoj sve važnijoj ulozi u energetici i o poslu koji ovdje zajedno radimo u NATO-u, uključujući pomoć Ukrajini - rekao je Blinken.
Blinken je komentirao i pristupanje Hrvatske Schengenu i europodručju rekavši da to jača sigurnost i prosperitet i Hrvatske i cijele Europe.
"Važna rasprava danas s hrvatskim ministrom vanjskih poslova. Pozdravljamo pridruživanje Hrvatske eurozoni i schengenskom prostoru, što promiče sigurnije granice EU-a i prosperitetniju Europsku uniju", napisao je američki državni tajnik na Twitteru.
Pomoć Ukrajini
Hrvatska će u okviru Sveobuhvatnog paketa pomoći (CAP) Ukrajini osigurati pola milijuna eura, pruža joj humanitarnu pomoći te je primila tisuće ukrajinskih izbjeglica, rekao je hrvatski ministar Gordan Grlić Radman.
Glavna tema ovog sastanka najvišeg političkog tijela NATO-a bila je pomoć Ukrajini. Sastanku se pridružio i visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell, a potom su održani sastanci i s drugim partnerima koji dijele iste vrijednosti.
Hrvatska je i na ovim sastancima ponovila spremnost za nastavak pomoći Ukrajini.
- Pomoći ćemo Ukrajini s našim iskustvom iz Domovinskog rata, uključujući projekt psihološke pomoći veteranima te razminiranje - rekao je u sjedištu NATO-a hrvatski ministar vanjskih poslova.
Saveznici u NATO-u, kojih je 31 nakon formalnog pristupanja Finske u članstvo, obećali su nastavak potpore Ukrajini u jačanju njezinih vojnih sposobnosti kako bi se suprotstavila ruskoj agresiji danas, ali i bila spremna odvraćati takvu agresiju u budućnosti. O tome je nakon sastanka ministara vanjskih poslova članica NATO-a govorio i glavni tajnik Jens Stoltenberg.
- Ne znamo kada će se ovaj rat završiti. Ali kada završi, moramo osigurati da predsjednik Vladimir Putin ne može nastaviti ugrožavati europsku sigurnost. Moramo omogućiti Ukrajini odvraćanje i obranu od bilo kakve agresije u budućnosti - rekao je.
Izdvajanja za obranu
Iako nije izravno spomenuo članstvo Ukrajine u NATO-u, što Kijev i dalje traži. Glavni tajnik je rekao da aranžmani pomoći uključuju interoperabilnost s NATO-om i usklađivanje s NATO-ovim standardima kako bi se pomoglo Ukrajini na putu prema euroatlantskim integracijama.
- Ukrajini je mjesto u euroatlantskoj obitelji. Članice NATO-a su odlučne dati Ukrajini sve što joj je potrebno kako bi opstala kao suverena, neovisna zemlja u Europi - rekao je Stoltenberg.
Spomenuo je i odlučnost NATO-a da nastavi pomagati partnerskim zemljama koje su i dalje suočene s pritiskom Rusije, a među njima je posebno spomenuo Moldaviju, Gruziju i Bosnu i Hercegovinu.
Što se tiče stalne teme u NATO-u, o investiranju 2 posto BDP-a u obranu, glavni tajnik je rekao da taj postotak treba biti temelj, a ne plafon za investiranje u obranu kako bi Savez bio spreman odgovoriti na nove izazove.